- Informacijsko-komunikacijsko-tehnološka industrija i tržište u Hrvatskoj nakon lanjskog ukupnog pada od blizu 5 posto i softvera od 2,5 posto ove godine očekuje ne toliko oporavak koliko fokus na kvalitetu i integraciju već investiranog te daljnje povećanje učinkovitosti - rekao je Vidaković.
- Moguće je i povećanje investicija u ICT, manje u hardver a više u softver, i to zbog ulaska Hrvatske u EU, potrebe povećanja hrvatske globalne konkurentnosti i ‘clouda‘ kao apsolutnog ‘favorita‘ poslovnih rješenja među najjačim industrijama u svijetu, poput financijske i drugih - istaknuo je u razgovoru za Hinu direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković u povodu ovotjednog Nacionalnog ICT tjedna i uoči tradicionalne 13. po redu najveće tehnološko-poslovne konferencije u Hrvatskoj, Microsoftovih WinDaysa koji će se od 22. do 26. travnja održavati u Umagu.
Naglasivši da ICT, kao i druge industrije, unutar države zadnjih nekoliko godina prate sudbinu lokalnog gospodarstva, odnosno smanjenje broja projekata i investicija, Vidaković određene pomake ipak vidi u državi koja je prošle godine krenule u svojevrsno, iako ne još veliko, IT i drugo ‘povezivanje svojih informatičkih otoka‘.
Vjeruje da će to donijeti najveći i najbolji iskorak do sada u međusobnom komuniciranju i suradnji državnih institucija te boljoj komunikaciji građana s državom.
Povećanje investicija u ICT očekuje i kod privatnog i javnog sektora s obzirom na ulazak Hrvatske u EU, jer će, uz ‘veselje‘ da ulaskom dobivamo tržište s 500 milijuna kupaca, postati jasno i da sva konkurencija time lakše dolazi i u Hrvatsku te će se stoga svi morati više potruditi u povećanju vlastite konkurentnosti.
Komentirajući najave mogućeg (većeg) odlaska hrvatskih ICT i drugih stručnjaka u inozemstvo s ulaskom Hrvatske u EU, Vidaković je kazao da će tih odlazaka uvijek biti, ali misli i da je to s informatičarima danas manji problem jer svatko tko je informatički obrazovan i zna barem jedan strani jezik može za strane kompanije raditi i iz Hrvatske, kao i iz bilo koje druge zemlje.
To je, smatra, veći problem za druge struke koje u Hrvatskoj trenutno imaju slabiju perspektivu i koje se u postojećem obrazovnom sustavu ‘proizvode za burzu‘.
S druge strane, kod ICT zanimanja više nije dovoljno samo steći diplomu, nego imati i određene dodatne vještine. Danas je primjerice izuzetno traženo programiranje što potiče povećana potražnja za aplikacijama, igrama i sličnim rješenjima koja ciljaju konzumera tj. potrošača. Ako su kvalitetne i neka koštaju samo dolar, njeni autori s obzirom na stotine milijuna osoba koje koriste internet danas u svijetu začas, praktički preko noći, mogu zaraditi milijune.
Tome u prilog ide i podatak da je u 2012. u svijetu bilo ‘downloadano/skinuto‘ 85 milijardi aplikacija, a 2015. se očekuje da će ih biti više od 300 milijardi.
Tajna je očito u inovativnosti pojedinca i brzini reakcije na tržištu što dodatno potvrđuje da je ovo stoljeće znanja, a osnovni alat mozak, zbog čega Vidaković smatra da je Hrvatskoj nužan drugačiji sustav obrazovanja, od osnovnih škola do fakulteta koji ne bi obrazovao ljude za burzu nego za stvarne potrebe gospodarstva i društva u cjelini.