Prema zakonu s kraja 2014. godine Crkva je ušla u sustav poreza na dobit zajedno s drugih 52.000 vjerskih zajednica i udruga u Hrvatskoj koje se među ostalim bave i gospodarskom djelatnošću. Oporezuje se samo dio crkvenih komercijalnih aktivnosti poput iznajmljivanja prostora ili zemljišta ili prodaje predmeta ili knjiga.
S obzirom na to da je Zakon stupio na snagu još 2015., Crkva je već dvije godine trebala biti obveznik poreza na dobit, no to nije bila. Porezna je uprava crkvi ponudila paušalno plaćanje, kako bi se izbjegla fiskalizacija u crkvama, a sastanak o tome održan je s crkvenim ekonomima 31. siječnja.
>>>Engleska crkva u obrani hedge fondova
Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo da se ne predviđa oporezivanje aktivnosti i djelatnosti vezanih uz "‘čistu‘ crkvenu djelatnost, kao što su milodari i razne vrste pomoći". Izvijestio je da su s s predstavnicima Katoličke crkve vodili "nekoliko vrsta i razina razgovora" te ustvrdio da su "na tragu dobrog konsenzusa".
Poznavatelji odnosa ističu kako bi nova pravila trebala pridonijeti transparentnosti, ali i razbijanju mitova, jer se mnogo češće govori o velikim prihodima Crkve, ali ne i troškovima koje ima pri obnovi objekata.