Iako je krajnji cilj liberalizacije i deregulacije tržišta plina prvenstveno povećanje dobrobiti za kućanstva, u ovom trenutku liberalizacija još uvijek izaziva dosta nedoumica poglavito vezano za buduće cijene plina i s tim povezani "skliski teren" tržišnih oscilacija, rečeno je u četvrtak na 16. plinarskom forumu, koji organizira časopis Energetika marketing.
Članica Uprave Prvog plinarskog društva društva (PPD) Antonija Glavaš smatra kako će liberalizacija prisiliti opskrbljivače da se organiziraju k tržišnom gospodarstvu.
Opskrbljivači će se u budućnosti vjerojatno udruživati te da će, osim plina, nuditi i neke druge proizvode i usluge, primjerice struju, kazala je Glavaš, koja smatra da bi liberalizacija krajnjim kupcima mogla donijeti veću kvalitetu usluga.
>>>Cijene plina iduće godine će rasti, ali ne zbog liberalizacije tržišta
Iznijela je i podatke o ovosezonskom kretanju cijena plina na austrijskoj burzi - cijena megavatsata (MWh) u veljači 2016. godine iznosila je 14 eura, a ove godine 19 eura.
"Ovoga ljeta možemo očekivati da će potražnja opskrbljivača za plinom bit veća nego dosadašnjih godina kako bi se, poučeni ovom hladnom zimom, osigurale dovoljne količine za iduću zimu. Cijena plina ni ljeti neće padati ispod 14 eura za MWh", procjenjuje Glavaš.
Profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Igor Dekanić nerado govori o cijenama plina nakon liberalizacije.
Na novinarski upit mogu li hrvatski građani sljedeće zime očekivati veće račune za plin, Dekanić kaže: "Pitanje je kakvi će biti geopolitički odnosi. Ako uznapreduje izgradnja plinovoda, ako sljedeća zima bude blaža, tada će cijene biti niže. Ako se, međutim, održe ovogodišnji trendovi, onda će cijene početkom zimske sezone biti niže, a koncem više".
Dekanić poručuje da hrvatski građani odsad moraju biti spremni na oscilacije tržišta.
Dekanić poručuje da hrvatski građani odsad moraju biti spremni na oscilacije tržišta.
Naime, prelazak na slobodno tržište i kod opskrbe kućanstava, po njemu se, poklopio s dvije za potrošače nezgodne tendencije - imali smo hladnu zimu, jednu od najhladnijih posljednjih desetljeća, i imamo tržište koje nosi svoje minimume i maksimume.
"Trenutno su na europskim burzama cijene na maksimumu jer je konac hladne zime, završetak crpljenja i početak utiskivanja u plinska skladišta. Ljeti će situacija biti drugačija, plin bi mogao biti jeftiniji. Tržište uvijek nosi svoje oscilacije i nepoznanice. Hrvatski građani odlučili su se, uključivanjem u Europsku uniju, na tržišnu privredu. Pritom su osnovni elementi sustava - opskrbljivači, distributeri i cijeli plinski sustav - spremni za kompletnu liberalizaciju sustava, no hrvatsko se gospodarstvo prije svega treba bojati naše loše organizacije, sporosti i inertnosti", rekao je Dekanić.
>>>Mladen Pejnović: Plin bi trebao najviše rasti – dvostruko više od rasta ukupne prodaje energenata
Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić ističe da liberalizacija u području plina prvenstveno ima za cilj koristi za krajnjeg kupca.
Plin će ostati u čvrstom fokusu i Hrvatske i EU, poručio je Validžić. U prilog tomu navodi nedavnu objavu Europske komisije kojom se podupire izgradnja LNG terminala na Krku. To je, kaže, jedan od europskih energetskih prioriteta kojim će Hrvatska ali i Europa osigurati sigurnost opskrbe te diverzifikaciju izvora.
Direktorica Sektora tehnološkog upravljanja Plinacroa Ivana Marković istaknula je kako je i ova zima, pogotovo iznimno hladan siječanj, pokazala da 50-ak ovdašnjih opskrbljivača moraju, što je i zakonska obveza, voditi računa da uvijek imaju dovoljne količine plina.