Preporučeno
StoryEditor

Što je zaliha ideja veća, to je inovacija izglednija

29. Studeni 2016.

Sposobnost kompanije da kontinuirano inovira proizvode i/ili usluge i stvara inovativan poslovni sustav, temelj je njezina uspjeha, a mogućnost stimuliranja inovacija ovisna je o zalihi potencijalnih ideja i problemskih rješenja koja su dostupna kako bi ‘nahranila‘ proces inovacije. Kreativnost bismo stoga mogli definirati kao sposobnost proizvodnje novih ideja neovisno o njihovoj eventualnoj primjenjivosti, a inventivnost bismo mogli objasniti kao sposobnost transformacije novih ideja u (korisne) proizvode ili usluge. Ili bismo pojednostavnjeno mogli reci: kreativnost je podloga za inovacije, a inovacije su rezultat primijenjene kreativnosti. Svaka kreativna ideja ne mora postati inovacija, ali nema inovacija bez kreativnosti. Kreativan je, dakle, onaj pojedinac koji smišlja bilo što novoga. Inventivan je onaj pojedinac koji ima želje, znanje i sposobnost da to što je smišljeno primijeni i ostvari. Zato je kreativnost temelj promjena, ali sama po sebi nije dovoljna ako nema inventivnih i poduzetnih pojedinaca koji će kreativnoj ideji udahnuti život i dušu, odnosno primjenjivost i svrhovitost u svakodnevnom životu.

Prihvaćeni ili odbačeni

Analizirajući iskustva i svjedočenja, kao i povijest velikih ideja, može se zaključiti da su nekima nove ideje padale na pamet bez napora, prirodno i potpuno intuitivno. Neki su pak do ideja došli sasvim slučajno, spletom okolnosti ‘uz pomoć sreće. No najviše važnih izuma posljedica je kombinacije inspiracije i napornog rada te upornosti da se razrađuje, brani i ustrajno izgrađuje put do konačnog uspjeha – često usprkos snažnim protivljenjima, nepovoljnim okolnostima pa cak i potpunom odbacivanju okoline. Za svaku kreativnu misao postoje dvije mogućnosti: da bude prihvaćena ili odbačena. Naime, događa se da ideje ne uspijevaju doprijeti do onih kojima su namijenjene ili, bolje reci, nisu predočene na način da budu prihvaćene i, naravno, poslije primijenjene. Nažalost, mnoge dobre ideje propadaju ili se zaboravljaju i odbacuju iz raznih razloga, možda i bez ikakvog razloga. Ipak, u svakom je poslovanju i te kako važno dopustiti kreativno razmišljanje koje ima drugačiji pristup rješavanju problema, a kad se takav pristup primjeni, ishod može biti i korisno i ugodno iznenađenje. Kreativna je ponajprije osoba, ali kreativni mogu biti i proizvod, proces, pa čak i okolina i društvo u cjelini. Biti kreativan znači eksperimentirati, rasti i padati, preuzimati rizik i odgovornost, kršiti pravila i pritom se dobro zabavljati. Generalno, kreativnost omogućava postizanje razlike između ‘prosječnosti‘ i ‘izvrsnosti‘, povezivanje naizgled nepovezivih fenomena te stvaranje novih obrazaca ponašanja i rada. Dakle, sama kreativnost sastoji se od onoga što već znamo o poslovanju te od naše otvorenosti i spremnosti da kombiniramo i spajamo već poznate fenomene kako bismo dobili jedno sasvim novo, prihvatljivo rješenje.

Mnogi izjednačuju kreativnost i inovacije, ali riječ je o dva različita premda povezana pojma. Svaka kreativna ideja ne mora postati inovacija, ali inovacije nema bez kreativnosti. Kreativnost sama po sebi nije dovoljna ako nema inventivnih i poduzetnih pojedinaca koji će ideji udahnuti život i dušu.

Borba protiv ‘starih ideja‘

Razvoj kreativnosti s pomoću obrazovanja stvaranje je dugoročnog resursa za kreativno, inovativno društvo, razvijenu kulturu, kulturološku pismenost i samosvijest te gospodarstvo visoke dodane vrijednosti. Poticaj treba dati mišljenju koje se širi u svim pravcima. Što je produkcija ideja veća, to je i vjerojatnost preživljavanja veća. U izolaciji se rada malo ideja, a osim toga one su nedjelotvorne jer ih ne pročišćava nikakav mehanizam selekcije. Možda se netko neće složiti s tim da je uloga ideja tako važna jer one zavise od društvenih i ekonomskih odnosa, načina proizvodnje i tehnologije. Ali postoji i suprotno – povratni put od ideja ka bazi. Oba su puta uvijek bila otvorena, ali dok je u prošlosti prevladavao prvi, u suvremenom svijetu prevladava drugi. Često je teže biti kreativan nego smisliti novu ideju. Borbom protiv ‘starih‘ ideja i generiranjem ‘novih‘ kreativnost otvara mogućnost rješavanja problema na jedan novi način. Postoje mnoge metode i tehnike koje nas potiču i tjeraju da preispitamo stare navike mišljenja i uklonimo utjecaj stajališta, pretpostavki, pristupa, uvjerenja, normi i vrijednosnih sudova koji bi mogli sputati našu maštu. Njihova nas primjena upućuje na traženje rješenja na neočekivanim i neobičnim mjestima.

Pustite mašti na volju

Postoji mnogo ljudi koji vjeruju da nisu ‘kreativni tip‘. To su vjerojatno isti ljudi koji vjeruju da kreativnost dolazi samo iz umjetničkog okružja. No svatko može kanalizirati kreativno razmišljanje kada se nade u inspirativnom okružju. Istina, neki su ljudi malo kreativniji od drugih, ali u svakom slučaju, kreativne ljude iznimno je važno imati u svojoj okolini. Zapošljavanje kreativnih ljudi omogućuje maštovitiji pristup poslovnim problemima. Kreativno razmišljanje u konačnici može istaknuti vašu tvrtku od konkurencije i lansirati je u ‘orbitu‘, a to svi priželjkujemo. Tvrtke koje su ostvarile velike rezultate tijekom duljeg razdoblja upravo su najkreativnije i najinovativnije. Te organizacije ne kopiraju ono što drugi rade. Umjesto toga, koriste se inovativnim idejama kao odskočnom daskom. Diferenciraju se od konkurencije i ne žele gubiti energiju i resurse u natjecanju. Drugim riječima, iskorištavaju svoju kreativnost i svoje inovativne sposobnosti kako bi postigle dugoročan uspjeh. Ustvari, sve tvrtke mogu biti kreativne i inovativne bez obzira na svoju stručnost, proizvod ili uslugu.

Kako krenuti

Nažalost, unatoč prepoznavanju kreativnosti i inovativnosti kao ključnih alata za održivi uspjeh, mnoge se tvrtke teško prilagođavaju novom okružju, inertne su i robuju starim obrascima ponašanja. U najboljem slučaju, nekoliko vodećih poslovnih ljudi koji istinski razumiju koliko je važno pokrenuti pomak unutar svojih organizacija ni sami ne znaju kako započeti taj proces. U najgorem slučaju, organizacije samo angažiraju vanjske suradnike za kreativna rješenja i moguće inovacije, ali na kraju se tog ne pridržavaju. To su obično tvrtke koje potiču ljude da preuzmu rizik i budu inovativne, ali ih kazne kada pogriješe ili kada njihove ideje nisu odmah profitabilne. Tužna stvar u navedenom scenariju je da sjajni zaposlenici postaju nemotivirani i neproduktivni i nikada ne iskoriste svoje potencijale koji bi u nekoj drugoj kreativnijoj organizaciji mogli dovesti do povećanja produktivnosti i efikasnosti to jest do novih i jedinstvenih načina obavljanja rada, a time u konačnici i do novih inovativnih procesa. Naravno, ne možete samo reći: ‘Budite kreativni‘ i očekivati da će zaposlenici magično proizvoditi inovativne ideje. Inovativno radno okružje mora se konstantno poticati i pažljivo njegovati, a to počinje s vodstvom tvrtke. Kada je riječ o organizacijskoj kreativnosti, upravo menadžeri moraju svojim primjerom pokazati da se kreativnost u nekim preduzećima vrednuje. Menadžeri koji potiču i nagrađuju kreativnost konstantno dobivaju nove, bolje i originalnije ideje od svojih ljudi. Kreativne organizacije karakterizira spremnost na promjene i stalno unapređivanje, spremnost na rizik i eksperimentiranje s novim idejama. One potiču različitost i drugačije mišljenje uz visok stupanj povjerenja.

Pozitivna klima

Organizacijska klima uglavnom se definira kao percepcija ili doživljaj organizacijske okoline. Organizacijska kultura definira se kao niz vrijednosti, normi i uvjerenja te skup ceremonija, simbola i mitova. Autori upozoravaju da u posljednje vrijeme organizacijska kultura i klima koje podupiru inovativne strategije u organizaciji imaju sve veću važnost u podizanju inovativnih kapaciteta organizacije. Pozitivna klima u organizaciji i pozitivni doživljaj organizacijske okoline utječu na inovativne kapacitete. No organizacija ne može biti inovativna bez rukovodstva spremnog na promjene. Rukovoditelj može utjecati na zaposlenikovu kreativnost vlastitim ponašanjem koje ohrabruje ili obeshrabruje zaposlenika da ulazi u rizik i predlaže nove i korisne ideje koje prijete statusu. Iako lideri mogu poticati inovacije, organizacija kao cjelina mora podržavati inovativnost sastavom svoje kulture i načinom na koji dizajnira svoje postupke. Ponekad je najbolji način da se potakne iskra kreativnosti dopustiti aktivnosti unutar organizacije koje odstupaju od norme, ali koje mogu dovesti do pozitivnih rezultata.

Autor: Gordana Matković

24. travanj 2024 23:56