Do 31. ožujka 2023. osiguranici koji su navršili 65 godina, a ostali su u radnom odnosu, nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a, nego je cijelo vrijeme bolovanja naknada plaće išla na teret poslodavca, čak i ako je bila riječ o ozljedi na radu. To je uvelike kočilo poslodavce da zaposle starije osobe, ali sada je ta zapreka uklonjena
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje su na snazi od 1. travnja 2023. godine uvedena je novost koja se odnosi na naknadu za bolovanje za osiguranike starije od 65 godina. Prema zdravstvenim pravilima koja su se primjenjivala do 31. ožujka 2023. godine, osiguranici koji su navršili životnu dob od 65 godina, a bili su i nadalje u radnom odnosu, u slučaju bolesti nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a nego su cijelo vrijeme bolovanja ostvarivali pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Ta su se pravila primjenjivala na sve slučajeve opravdane spriječenosti za rad, čak i u slučaju ozljede na radu.
Naknada plaće na teret poslodavca u pogledu obveznih javnih davanja izjednačena je s isplatom plaće, pa su poslodavci snosili teret naknade za bolovanje u bruto iznosu sve do ozdravljenja radnika ili do prestanka radnog odnosa. To je ograničenje u zdravstvenim propisima znatno otežavalo odluku poslodavca da, iako mu to Zakon o radu omogućava, produlji radni odnos radniku koji je navršio 65 godina i ima najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Za samostalce i obrtnike
U sličnoj su poziciji bili osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj su osnovi obvezno osigurani. Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnog zanimanja stariji od 65 godina nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a i nije im nastavno od 43. dana bolovanja mirovala obveza za doprinose, kako je to propisano u slučaju ostvarivanja naknade na teret HZZO-a. Naime, samozaposlenoj osobi u razdoblju bolovanja na teret HZZO-a miruje obveza doprinosa i to se primjenjivalo samo na osiguranike do 65 godina starosti, a nakon što navrše 65 godina bili su i u razdoblju bolovanja obvezni plaćati doprinose za svoje socijalno osiguranje.
Od 1. travnja 2023. godine pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu na teret HZZO-a na 70 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, tako da i osiguranici stariji od 65 godina nastavno od 43. dana bolovanja ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a, u slučaju ozljede na radu, od prvog dana spriječenosti za rad. Osim na nove slučajeve spriječenosti za rad, ta se promjena odnosi i na osiguranike obveznog zdravstvenog osiguranja koji su na dan stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o obveznom zdravstvenog osiguranju, tj. na dan 1. travnja 2023. zatečeni na bolovanju. Pri tome su moguće dvije situacije.
Zatečeni na bolovanju
Prva se odnosi na osiguranike starije od 65 godina koji su 1. travnja 2023. zatečeni na bolovanju do 42. dana. Ako su zaposleni, za njih se naknada za bolovanje sve do 42. kalendarskog dana bolovanja određuje kako je propisano za bolovanje na teret poslodavca, kao i prije izmjene Zakona, uz obvezu plaćanja propisanih javnih davanja iz plaće i na plaću. Nastavno od 43. dana bolovanja poslodavac će im utvrditi visinu naknade za bolovanje na teret HZZO-a, na temelju podataka o prosječnoj neto plaći koja im je isplaćena u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Te će podatke poslodavac iskazati u potvrdi o plaći, radniku isplatiti naknadu i od HZZO-a refundirati isplaćeni iznos. Pri tome treba naglasiti da je visina naknade za bolovanje na teret HZZO-a ograničena na 565,04 eura na mjesec.
U sličnoj su poziciji obrtnici, slobodna zanimanja i druge samozaposlene osobe starije od 65 godina koje su na dan stupanja na snagu izmijenjenog Zakona zatečene na bolovanju, ali još u razdoblju od 42 dana. Nastavno od 43. dana bolovanja ostvaruju pravo na naknadu na teret HZZO-a, a visina naknade određuje se do osnovice na koju su u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje plaćali doprinose i iskazuje u obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja. Ako samozaposlena osoba duguje doprinose, nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, ali joj unatoč tome, dok god je na bolovanju, miruje obveza plaćanja doprinosa za obvezna socijalna osiguranja.
Što to znači za poslodavce
Druga situacija su zaposlenici i druge osigurane osobe starije od 65 godina koji su na dan 1. travnja 2023. na bolovanju koje je već dulje od 42 kalendarska dana, tako da im je poslodavac i nakon 42. dana već neko razdoblje isplaćivao naknadu na svoj teret. Od 1. travnja poslodavac više nema takvu obvezu, samo je dužan za zaposlenika utvrditi satnu osnovicu na temelju prosječne plaće koja mu je isplaćivana u šest mjeseci koji su prethodili početku bolovanja te na temelju toga povijesnog podatka utvrditi visinu naknade na teret HZZO-a, poštujući ograničenje naviše naknade u iznosu 565,04 eura na mjesec. Na jednak će način postupiti samozaposlene osobe, samo što će povijesne podatke o osnovicama na koje su plaćale doprinose iskazati u obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Pomicanje dobne granice za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret institucije socijalnog osiguranja trebalo bi sve sudionike tržišta rada potaknuti na odluku o što duljem zadržavanju fizičkih osoba u svijetu rada. Te su novosti na tragu toga nastojanja.