Ekonomija doživljaja ili iskustvena ekonomija zasniva se isključivo na doživljaju ili iskustvu pojedinca. Današnje društvo kao cjelina više nije zadovoljno pukim proizvodom, robom ili uslugom kao krajnjom mjerom zadovoljstva. Takvo stanje proizlazi iz vremena u kojem živimo, razvoju tehnologije, ali i promjenama u očekivanjima, motivima i percepciji samog zadovoljstva.
Najčešće se veže uz turizam, a odličan primjer ekonomije doživljaja u Hrvatskom turizmu je i projekt Istra Inspirit.
Projekt je to koji je započeo prije sedam godina oživljavanjem povijesnih događaja, mitova i legendi na autentičnim lokacijama u Istri te je svoje prve godine projekt brojio 9 doživljaja na 9 lokacija, a sezonu je završio s 27 izvedbi dok danas, nakon 7 godina, projekt bilježi 700 izvedbi i 7 prestižnih nagrada i priznanja.
- Razlog zbog čega smo krenuli u smjeru „nuđenja“ doživljaja je taj što smo željeli obogatiti kulturno turističku ponudu Istre te posjetiteljima pružiti autentični doživljaj, temeljen na valorizaciji i promidžbi postojećih resursa kulturne i povijesne baštine u destinaciji. Upravni odjel za turizam Istarske županije od samih je početaka imao važnu ulogu u poticanju razvoja projekta te je u suradnji s Istarskom razvojnom turističkom agencijom, IRTA d.o.o. (u sklopu koje se projekt provodi) i Turističkom zajednicom Istarske županije, stvoren uspješan proizvod ekonomije doživljaja koji se kroz dugi niz godina mijenjao, odnosno mijenjao svoj poslovni model, kako bi postao održiv – objasnila je Slavica Tobok Kandić, direktorica Istarske razvojne turističke agencije – IRTA d.o.o.
Autentično iskustvo, u maniri kazališnog storytellinga kroz oživljavanje povijesti, u suradnji s brojnim izvođačima i kulturno-umjetničkim suradnicima okosnica su Istra Inspirita zbog kojega su vještica Mare iz Svetvinčenta, Henry Morgan iz Dvigrada, Jules Verne iz Pazina, rimski prijestolonasljednik Crispo s Vižule u Medulinu dobili svoje mjesto u doživljajima Istra Inspirita te tako ostali zauvijek u sjećanjima brojnih posjetitelja koji će upravo po tim likovima pamtiti Istru kao storytelling destinaciju.
Mnogobrojne su mogućnosti za Hrvatsku općenito zbog kulturološkog, povijesnog i prirodnog bogatstva na manjem prostoru. U konačnici bi ekonomija doživljaja mogla doprinijeti produžetku sezone, a DMC (destinacijske menadžment kompanije) kompanije bi trebale biti ključne u stvaranju doživljaja od kojih profitira cijela zajednica.
- Mogućnosti postoje preko EU fondova, što se iskoristilo u tvrđavi Barone u Šibeniku, u kojoj se posjetitelj, nakon plaćene ulaznice kroz virtualnu stvarnost i storytelling upoznaje s poviješću tvrđave i Šibenika. Imamo puno interpretacijskih centara koje je sufinancirao MINT, raznih eko-muzeja i puno pojedinačnih dobrih primjera, sad ih treba dobro pozicionirati i marketinški usmjeriti ciljanoj publici. Priča nam ne nedostaje, samo treba biti kreativan i od priče napraviti dobar poslovni model – zaključuje Tobok Kandić.