Poslodavac je sada dužan radniku isplatiti uvećanu plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad u dane blagdana i neradne dane te za rad u otežanim uvjetima. Ti dodaci ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće, ali ne uključuju se u taj minimalni iznos, nego ga moraju uvećati. I to nije sve
Među mnogim novim propisima koji stupaju na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja 2023. izmjene su i dopune Zakona o radu. Za neke su poslodavce posebno važne novine koje se odnose na pravo na plaću jer će im one, počevši od plaće za siječanj 2023., donijeti dodatne troškove. Izmijenjeni Zakon o radu uređuje obvezu poslodavca i radnika da plaću ugovore, utvrde ili odrede u bruto iznosu. I do sada se plaćom smatrala plaća u bruto iznosu, ali nije bila propisana obveza njezina ugovaranja u bruto svoti, pa je prema obveznom pravu bilo dopušteno ugovoriti plaću u neto iznosu.
Minimalna plaća prema posebnom zakonu još od 2022. mora biti ugovorena ili određena u bruto iznosu, a od početka 2023. ta se obveza primjenjuje na sve plaće. Postupanje suprotno toj obvezi sankcionirano je visokim prekršajnim kaznama: za poslodavce pravne osobe od 8090 do 13.270 eura, a za poslodavce fizičke osobe i za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 920 do 1320 eura. Pri tome Zakon o radu i definira sastavne dijelove bruto plaće, jednako kao što je bruto plaća definirana poreznim propisima.
Različite osnovice za dodatke
Proširene su odredbe o obveznim dodacima na plaću. Poslodavac je dužan radniku isplatiti uvećanu plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom te za rad obavljen u otežanim radnim uvjetima. Ti se dodaci obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće, ali ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće. Minimalna plaća za 2023. iznosi 700 eura bruto na mjesec. Svih pet nabrojenih dodataka ne uključuju se u taj minimalni iznos, nego ga moraju uvećati.
Ostali dodaci na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, kao što je npr. dodatak za smjenski rad, za rad subotom, za navršene godine radnog staža, obračunavaju se na osnovicu kako je propisano aktom kojim je kod poslodavca uređeno pravo na odnosni dodatak. To će u praksi kod nekih poslodavaca rezultati situacijom da se npr. dodatak za godine radnog staža obračunava na osnovicu nižu od minimalne plaće, što je dopušteno, a dodatak za rad nedjeljom i ostala četiri obvezna dodatka na osnovicu u visini minimalne plaće.
Skuplji rad nedjeljom
Zakonom o radu propisan je najmanji dodatak na plaću za rad nedjeljom. Do sada se dodatak za rad nedjeljom u vrijedećim izvorima radnog prava pretežito određivao u visini od 30 ili 35 posto na osnovnu plaću radnika. Od 1. siječnja poslodavac ne smije radniku koji je radio u nedjelju obračunati dodatak u iznosu nižem od 50 posto. To se pravo odnosi na sve radnike u Hrvatskoj, u privatnom i javnom sektoru, osim ako posebnim zakonom ne bi bilo određeno drukčije. Inače, Zakonom o radu kao općim propisom radnog prava nije ograničen broj radnih nedjelja. Ograničenje od najviše šesnaest radnih nedjelja u kalendarskoj godini predlaže se uvesti izmjenama Zakona o trgovini. Prijedlog je prošao prvo čitanje u Saboru, ali još nije prihvaćen.
Pod utjecajem iskustava iz krize prouzročene koronavirusom izmijenjeni Zakon o radu na novi način uređuje visinu naknade plaće za vrijeme prekida rada u slučaju izvanrednih okolnosti nastalih zbog epidemije bolesti, poplave, potresa, ekološkog incidenta i sličnih pojava prouzročenih višom silom. Prekine li se rad zbog tih utjecaja, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 posto prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu taj se iznos može povoljnije odrediti za radnika.
Nema odricanja od plaće
Od 1. siječnja 2023. uvodi se obveza isplate plaće na transakcijski račun radnika, a samo se primici za koje je to dopušteno prema poreznim propisima mogu isplatiti u gotovu novcu. To znači da u radnim odnosima više nisu dopušteni asignacija, cesija i drugi obračunski načini namirenja poslodavčevih novčanih obveza prema radniku. Prijeboj je i nadalje dopušten uz propisane uvjete, a ovrha na plaći provodi se prema posebnom zakonu. Novost je zabrana odricanja od prava na isplatu plaće; takav sporazum radnika i poslodavca više nije dopušten.
Proširuje se krug primitaka za koje su poslodavci dužni nakon isplate radniku izdati isprave o isplaćenom iznosu. Osim za plaću, naknadu plaće i otpremninu, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun isplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor. U slučaju neisplate naknade radniku treba uručiti ovršnu ispravu o neisplaćenom primitku.
Više nema mogućnosti da se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu (kao dvostranim propisima) ugovori kasniji rok za isplatu plaće od petnaestog u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Novost je da će se kolektivnim ugovorom za članove sindikata koji su stranke tog ugovora neka materijalna prava smjeti ugovoriti u većem iznosu nego za nečlanove tog sindikata.