Uvjet je Porezne uprave da se pomoć dodjeljuje radnicima pod jednakim uvjetima. To ne znači nužno isplatu pomoći svim radnicima kojima je imovina stradala u potresu u jednakom iznosu, nego se određuje prema stupnju oštećenja imovine, socijalnim prilikama radnika i drugim kriterijima. Visina pomoći nije ograničena i ne iskazuje se u poreznim evidencijma
Uvjeti i svrha za koju se građanima mogu neoporezivo isplaćivati novčane pomoći ili im se na drugi način omogućavati ekonomske koristi za koje ne plaćaju tržišnu protuvrijednost propisani su čl. 8. Zakona o porezu na dohodak. Između ostalih, neoporezive su pomoći koje se fizičkim osobama isplaćuju kao potpore zbog uništenja i oštećenja imovine uslijed elementarnih nepogoda. Što se smatra elementarnom nepogodom do 2019. bilo je propisano Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda, a od 2019. to je uređeno Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
Prema definiciji iz Zakona, prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu, a među njima je na prvom mjestu naveden potres. Povezivanjem propisa koji uređuje otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i poreznog propisa proizlazi zaključak da su potpore koje građanima Zagreba i drugih mjesta pogođenih potresom isplaćuju lokalne jedinice i državna tijela neoporezivi primitak.
Uvjeti i kriteriji prema kojima će država i lokalne jedinice građanima dodjeljivati potpore u svrhu otklanjanja posljedica potresa u njihovoj su nadležnosti i ne utječu na porezno obilježje primitka. U istom su poreznom režimu pomoći koje se u obliku darovanja fizičkim osobama dodjeljuju iz sredstava prikupljenih u humanitarnim i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.
Humanitarne akcije
Organiziranje humanitarnih akcija propisano je Zakonom o humanitarnoj pomoći. Organizatori prikupljanja humanitarne pomoći mogu biti fizičke i pravne osobe, ne mogu prikupljati sredstva za svoje potrebe, već isključivo za potrebe drugih ugroženih osoba. Humanitarnu akciju treba prijaviti nadležnom tijelu lokalne jedinice koje kontrolira cijeli postupak. Između ostaloga, u humanitarne akcije ubraja se prikupljanja pomoći putem telefonskih poziva, uplate na donacijski žiro-račun i dr. Sve što se fizičkoj osobi dodijeli iz sredstava prikupljene pomoći, smatra se neoporezivim primitkom.
Utvrditi kriterije
Porezno je složenija situacija u slučaju kad poslodavac isplaćuje pomoć radniku kojemu su kuća ili stan stradali u potresu. Naime, primici iz čl. 8. Zakona o porezu na dohodak ne oporezuju se uz uvjet da nisu u vezi s ostvarivanjem oporezivih dohodaka. Poslodavac i radnik su u tržišnom naplatnom odnosu, pa je upitno može li poslodavac radniku isplatiti neoporezivu pomoć za otklanjanje posljedica potresa na privatnoj imovini.
O tome se Ministarstvo financija – Središnji ured Porezne uprave izjasnilo potvrdnim stajalištem. Prema mišljenju Porezne uprave, poslodavac može svojim radnicima dodjeljivati neoporezivu pomoć radi otklanjanja štete nastale na njihovoj imovini uslijed potresa, ali uz uvjet da tu pomoć dodjeljuje radnicima pod jednakim uvjetima. Dodjela pod jednakim uvjetima ne znači nužno isplatu pomoći svim radnicima kojima je imovina stradala u potresu u jednakom apsolutnom iznosu.
Poslodavac bi za svrhe dokazivanja uvjeta za neoporezivu isplatu trebao utvrditi kriterije prema kojima će prosuđivati svrhu pomoći, ne samo prema stupnju oštećenja imovine, nego i ovisno o socijalnim prilikama radnika, a možda i drugim kriterijima. U vezi s tim, poslodavac ima punu slobodu pri određivanju visine pomoći, izboru kriterija za dodjelu pomoći i njihovom vrednovanju, samo mora paziti da u slučaju poreznog nadzora može dokazati jednako postupanja prema radnicima koji su zbog potresa u istoj ili sličnoj životnoj situaciji. Neoporeziva visina pomoći koju dodjeljuje poslodavac nije ograničena i ne iskazuje se u poreznim evidencijama koje poslodavac dostavlja Poreznoj upravi.
Potpore kao ugovorna obveza
Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor i/ili pravilnik o radu u kojemu je kao jedno od materijalnih prava ugovoreno odnosno određeno pravo radnika na pomoć zbog elementarnih nepogoda dužan je tu pomoć isplatiti svakom radniku kojemu je imovina stradala u potresu. U aktu kojim je uređeno pravo radnika utvrđena je i svota pomoći, a najčešće je uvjetovana stradavanjem objekata za stanovanje. Novčana prava iz kolektivnog ugovora i pravilnika o radu su utuživa prava i poslodavac ih duguje radniku u zastarnom roku od pet godina.