Za razliku od d.o.o.-a jednostavno društvo mora iz svoje neto dobiti izdvojiti četvrtinu u zakonske rezerve. Ta obveza postoji sve dok njegov temeljni kapital ne dosegne visinu temeljnoga kapitala propisanoga kao minimalni temeljni kapital za d.o.o., odnosno najmanje 20.000 kuna
Jednostavno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću inačica je društva s ograničenom odgovornošću, ali uz jednostavniji i jeftiniji način osnivanja. Jednostavno društvo moguće je osnovati s deset kuna temeljnoga kapitala, a temeljni kapital d.o.o.-a propisan je u iznosu od najmanje 20.000 kuna. Temeljni kapital jednostavnog društva mora biti uplaćen u novcu, a temeljni kapital d.o.o.-a može biti uplaćen u novcu ili unesen u stvarima ili pravima.
Jednostavno društvo može imati najviše pet članova društva, a u d.o.o.-u nema takvih ograničenja. Jednostavno društvo može imati samo jednog člana uprave, a u d.o.o.-u ih može biti više. I u postupku osnivanja postoje razlike: jednostavno društvo moguće je registrirati elektronički, korištenjem internetske mreže trgovačkog registra, što štedi vrijeme i izbjegavaju se javnobilježnički troškovi.
Sličnosti i razlike
U svemu ostalome jednostavno društvo sudjeluje u pravnom prometu i posluje na tržištu dobara i usluga jednako kao drugi poduzetnici. Može obavljati registrirane djelatnosti, a iznimno ako je to povezano s registriranim djelatnostima i ako je to u manjem opsegu, može obaviti i neki posao mimo registrirane djelatnosti. Plaćanja i naplatu mora obavljati putem transakcijskog računa, u gotovu novcu može obavljati plaćanja dobara i usluga do 5000 kuna po jednom računu. Jednostavno društvo obveznik je fiskalizacije, što uključuje obvezu instaliranja uređaja koji osiguravaju propisani sadržaj gotovinskih računa i provođenje postupka fiskalizacije računa naplaćenih u gotovu novcu. U prvoj godini poslovanja takvo društvo ne plaća predujmove poreza na dobit, ta obveza počinje tek nakon predaje prve prijave poreza na dobit. Opisani uvjeti poslovanja identični su kao za sva trgovačka društva.
Specifičnost su jednostavnog društva obveze koje se odnose na raspored ostvarene dobiti. Za razliku od d.o.o.-a, koji nema obvezu izdvajanja dobiti u zakonske rezerve (ali nema zapreke da formira rezerve) i koji svu ostvarenu dobit nakon pokrića gubitka može isplatiti članovima društva, jednostavno društvo mora poštovani propisana pravila o upotrebi dobiti. Ta pravila nalažu da se iz ostvarene dobiti nakon oporezivanja porezom na dobit (neto dobit) najprije pokriju gubici iz prethodnih godina, ako ih ima, a od ostatka dobiti četvrtina se mora izdvojiti u zakonske rezerve. Obveza rasporeda četvrtine ostvarene neto dobiti u zakonske rezerve ograničenog je trajanja i postoji sve dok temeljni kapital jednostavnog društva ne dosegne visinu temeljnoga kapitala propisanoga kao minimalni temeljni kapital za d.o.o., tj. sve dok temeljni kapital ne bude najmanje 20.000 kuna.
Kako u dokapitalizaciju
Zakonska obveza izdvajanja četvrtine ostvarene neto dobiti u rezerve jednostavnog društva ne ovisi o iznosu kumuliranih rezervi, nego o iznosu temeljnoga kapitala registriranog na trgovačkom sudu. Tek nakon što provede dokapitalizaciju na najmanje 20.000 kuna i tu činjenicu registrira u trgovačkom sudu, jednostavnom društvu prestaje obveza izdvajanja jedne četvrtine dobiti u zakonske rezerve. Ako ima kumuliranih rezervi u tom iznosu, skupština društva može donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala iz rezervi, tj. iz sredstava društva. Takvu je odluku moguće donijeti tek nakon što se utvrde godišnji financijski izvještaji za poslovnu godinu koja prethodi godini u kojoj se donosi odluka i uz dodatni uvjet da društvo u prethodnoj godini nije poslovalo s gubitkom i nema prenesenih nepokrivenih gubitaka iz prethodnih godina.
Ako je od datuma obuhvaćenih financijskim izvještajima proteklo više od osam mjeseci, društvo mora prije podnošenja zahtjeva za upis dokapitalizacije izraditi nove financijske izvještaje. Financijske izvještaje mora ispitati ovlašteni revizor i o njihovoj vjerodostojnosti izdati pozitivno mišljenje. Dakako, temeljni kapital može se povećati i iz ostvarene dobiti, pri čemu se za fizičke osobe članove društva primjenjuje oslobođenje od poreza na dohodak od kapitala. U slučaju provođenja postupka dokapitalizacije treba računati na javnobilježničke troškove.
Odluka je na društvu
Povećanje temeljnoga kapitala dobrovoljna je odluka članova društva, nije zakonska obveza. Društvo može neograničeno poslovati kao jednostavno društvo s temeljnim kapitalom od 10 kuna i poslovanjem ostvarivati milijunske prihode i dobit. Međutim, sve dok mu upisani temeljni kapital iznosi deset kuna, dužno je četvrtinu ostvarene dobiti izdvajati u zakonske rezerve.
Ako članovi jednostavnog društva imaju interesa isplaćivati više od tri četvrtine ostvarene neto dobiti, prije toga moraju povećati temeljni kapital jednostavnog društva na najmanje 20.000 kuna. Povećanjem temeljnoga kapitala na iznos propisan za d.o.o. jednostavno društvo nije automatski preoblikovano iz j.d.o.o.-a u d.o.o., nego se samo oslobodilo obveze izdvajanja četvrtine dobiti u zakonske rezerve.