Piše: Stjepan Lović, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
U medijima je objavljena vijest da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u 2023. godini uspio srezati stopu bolovanja za 10,7 posto, što je s obzirom na to da se na bolovanja iz zdravstvenog budžeta godišnje troši više od 200 milijuna eura, pozamašna ušteda. Nadalje je objavljeno da su u kontrolama što su ih tijekom 2023. godine proveli kontrolori HZZO-a pregledani kartoni gotovo 30.000 osiguranika, prekinuto je svako treće bolovanje, a liječnicima koji su svoje pacijente neopravdano držali na bolovanju, izrečeno je 1.820 opomena, novčanih kazni i drugih mjera.
U konačnici su zbog težeg kršenja ugovornih obveza protiv dva liječnika pokrenuti postupci za raskid ugovora s HZZO-om. Neopravdana bolovanja radnika često uzrokuju nemogućnost urednog rada poslodavca, a zamjena radnika na bolovanju često nije ekonomski isplativa niti je moguće zbog stanja na tržištu rada, brzo pronaći odgovarajuću zamjenu za radnika koji je na bolovanju. Česti su slučajevi da čak i društva u vlasništvu gradova ne mogu uredno izvršavati svoje obveze zbog velikog broja radnika na bolovanju, a to nije nije iznimka ni i u državnim tijelima.
Mogućnosti kontrola
Obzirom na znatan broj neopravdanih bolovanja, poslodavci često sumnjaju u opravdanost izostanka radnika što dovodi i do narušavanja odnosa između radnika i poslodavca. Iako je radnik upućen na bolovanje po nalogu ovlaštenog doktora u čiju vjerodostojnost ne bi trebalo sumnjati, praksa je ipak ukazala na drugačije zaključke. Često i poslodavci nisu upoznati sa činjenicom da imaju mogućnost pokrenuti postupak utvrđivanja opravdanosti bolovanja, a ona manjina poslodavaca koja je s tim upoznata, jednostavno nema vremena dodatno se baviti sa stvarima koji nisu vezani uz njihovu djelatnost.
Stoga je Upravno vijeće HZZO-a 30. srpnja 2024. godine donijelo novi Pravilnik o nadzoru i kontroli hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim je uređen način provođenja nadzora i kontrole koje provodi HZZO. Tim su nadzorom obuhvaćeni ugovorni subjekti Zavoda, obveznici plaćanja doprinosa i osigurane osobe, a kontrola se provodi kao redovita kontrola i izvanredna kontrola. Upravo se izvanredna kontrola provodi izvan godišnjeg plana i programa rada ustrojstvenih jedinica Direkcije Zavoda te njegovih područnih jedinica, a na zahtjev podnositelja predstavke koji imaju saznanja o postupanju ugovornih subjekata Zavoda protivno ugovornim obvezama te iz drugih opravdanih razloga.
Ovlasti poslodavca
Da bi se izbjeglo paušalno podnošenje zahtjeva za kontrolu privremene nesposobnosti radnika, Pravilnikom je propisano da Poslodavac osiguranika može samo u posebno opravdanim slučajevima, kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu privremene nesposobnosti osiguranika, koja proizlazi iz tvrdnji poslodavca te eventualno priloženih dokaza, za vrijeme trajanja te nesposobnosti zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti osiguranika.
Ako se takav zahtjev utvrdi opravdanim, kontrolori Zavoda su ovlašteni, između ostalog, obaviti i pregled osiguranika u zdravstvenoj ustanovi odnosno ordinaciji zdravstvenog radnika privatne prakse, odgovarajućim prostorijama Zavoda ili domu osiguranika. Ako se utvrdi da privremena nesposobnost osiguranika više nije medicinski opravdana, HZZO utvrđuje prestanak privremene nesposobnosti osiguranika o čemu se, nakon obavljene kontrole kada se ne obavlja neposredan pregled odnosno nakon obavljene kontrole i obavljenog pregleda osiguranika ili člana obitelji, odmah donosi stručno-medicinska ocjena kojom se ujedno utvrđuje datum prestanka privremene nesposobnosti osiguranika. Najraniji datum koji ovlaštene osobe za kontrolu privremene nesposobnosti osiguranika mogu utvrditi kao datum prestanka privremene sposobnosti osiguranika je dan provedene kontrole neovisno je li prvi sljedeći dan za osiguranika radni ili neradni dan.
Razlog za otkaz?
Ako se utvrdi da je bolovanje bilo neopravdano, poslodavac bi mogao radniku umanjiti plaću za vrijeme izostanka sa rada, dati mu opomenu pred otkaz, ali je pitanje i da li bi radniku zbog ‘zlouporabe privremene nesposobnost‘" mogao otkazati ugovor o radu. To ovisi o brojim okolnostima, prije svega o ponašanju radnika za vrijeme bolovanja, trajanju takvog ponašanja, vrsti radnog mjesta koju radnik obavlja te da li je takvim postupanjem radnika narušen odnos između radnika i poslodavca.
Ali ako bi HZZO po provedenom izvanrednom nadzoru utvrdio da je bolovanje bilo neosnovano, to bi svakako trebalo predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu. Pri tome treba biti oprezan i radi izbjegavanja ‘proceduralnih‘ pogrešaka prilikom otkazivanja, pravilno i bez odgađanja provesti postupak otkazivanja. U tom slučaju ne bi bilo isključeno ni pravo poslodavca na potraživanje štete prema radniku, pa čak ni prema nadležnom doktoru koji je odobrio bolovanje, ako bi se utvrdilo da je isti znao ili morao znati da nisu ispunjeni razlozi za bolovanje, a poslodavcu je nastala određena šteta.