Piše: dr. sc. Petra Mezulić Juric, Ekonomski fakultet u Osijeku
Europska udruga nacionalnih organizacija koje zastupaju interese obiteljskih poduzeća (EFB) upozorava da, iako se obiteljske tvrtke s krizama nose bolje od mnogih drugih, imaju mnogo problema u ovo vrijeme pandemije. Posebno upozorava na zanemarivanje srednjih poduzeća jer nemaju jasan pristup mjerama potpore
Obiteljska poduzeća važan su dio svakoga gospodarstva, što potvrđuje i njihov visoki udio u pojedinim gospodarstvima. Ona čine između 65 i 80 posto svih europskih poduzeća, što znači da u prosjeku zapošljavaju od 40 do 50 posto svih zaposlenih u Europi. Posebna su kategorija poduzeća, vrijedna divljenja i u normalnim okolnostima poslovanja. Osim poslovnih ciljeva, u obiteljskim poduzećima treba zadovoljiti i potrebe obitelji, odnosno njezinih članova zaposlenih u poduzeću, ali i onih koji nisu izravno uključeni u njegovo poslovanje. Pomiriti ciljeve poslovanja i obitelji nije nimalo jednostavno, stoga je upravljanje obiteljskim poduzećem izazovno i u uobičajenim poslovnim okolnostima, a posebno je izazovno u vremenima krize, poput ove prouzročene pandemijom koronavirusa.
Postoji mnogo istraživanja koja ističu kako su upravo obiteljska poduzeća stabilnija u doba krize. Primjerice, ono koje su 2018. proveli EFB – European Family Business (europska federacija nacionalnih udruga koje predstavljaju obiteljska poduzeća) i Deutsche Bank upućuje na to da su obiteljska poduzeća bolje pripremljena za suočavanje s kriznim situacijama zbog učinkovitog upravljanja (fleksibilnosti i mogućnosti brzog odlučivanja) te specifične organizacijske kulture koja zrcali vrijednosti obitelji i temelji se na produktivnosti i povjerenju.
Tvrtke velikog srca
Upravo zbog toga i ne začuđuje što su vlasnici obiteljskih poduzeća i u ovoj kriznoj situaciji brzo reagirali prilagodivši poslovanje novonastalim uvjetima. U onim poduzećima kojima nije potpuno onemogućena poslovna aktivnost brzo je organizirano daljnje poslovanje uz poštovanje epidemioloških mjera. Dio poduzeća uspio je pronaći nove prodajne kanale i osigurati novčane priljeve za poslovanje.
Osim toga, do posebnog su izražaja došle upravo vrijednosti koje njeguju obiteljska poduzeća, poput odgovornosti, posebno prema zaposlenicima. Tako je moguće čuti vlasnike obiteljskih poduzeća koji izgovaraju rečenice poput: 'Za sada smo smanjili 15 posto plaće svima, od direktora do čistačice. Ako treba, svi ćemo ići na minimalac, ali posljednja nam je opcija otpuštanje radnika.' ili: 'Nismo zaposlenicima smanjili plaće, naprotiv, isplatili smo im i uskrsnice jer želimo da se osjećaju sigurno.'
Europski zastupnik
Potrebno je, naravno, istaknuti kako nisu sve djelatnosti jednako pogođene krizom, pa tako nisu jednako pogođena ni sva obiteljska poduzeća. Bez obzira na stajalište da su obiteljska poduzeća stabilnija u kriznim situacijama, potrebno je i u ovoj krizi istaknuti izazove s kojima se susreću i zastupati njihove interese. Upravo to na europskoj razini čini EFB – European Family Business, europska udruga nacionalnih organizacija koje zastupaju interese obiteljskih poduzeća. Početkom travnja ta organizacija objavila je pozicijski dokument ('EFB Position on COVID-19') u kojemu ističe specifične izazove s kojima se trenutačno susreću obiteljska poduzeća, ali i dala preporuke donositeljima odluka na europskoj i nacionalnoj razini.
EFB ponajprije ističe potrebu za većom koordinacijom zemalja unutar Europske unije. Mnoge države članice brzo su reagirale u mnogim aspektima ove izvanredne situacije, no EFB naglašava da bez obzira na to Europska komisija sada mora provesti daljnje mjere kako bi usmjerila države članice u koordiniranom odgovoru na krizu. Smatraju da bi koordinirani odgovor trebao sadržavati zajednički okvir o tome kako će države članice odlučivati kad se uklone mjere i ukine izvanredno stanje.
Ključna uloga Europske komisije u tom smislu trebala bi biti isticanje najbolje prakse pojedinih zemalja i tako omogućiti drugim državama članicama da uče te prema potrebi uvode slične mjere. Komisija bi trebala žurno djelovati i u osiguravanju slobode kretanja robe i usluga u Europi, naravno, sigurno i uz poštovanje epidemioloških preporuka. Osim slobodnog kretanja robe, potrebno je omogućiti i prekograničnim radnicima sigurno putovanje jer je poslovanje pojedinih sektora ugroženo zbog nedostatka radne snage.
Mjere i praksa
Koordinirano djelovanje zemalja članica Europske unije izrazito je važno, no osim toga EFB ističe važnost učinkovite provedbe odluka, pri čemu treba naglasiti upravo brzinu i jednostavnost. Mnoge mjere koje su države članice donijele poslovna je zajednica pozdravila, no provođenje donesenih politika predugo traje, zbog čega poduzeća ne mogu dovoljno brzo doći do novca kojim bi osigurala potrebnu likvidnost.
EFB tu posebno ističe ulogu banaka i drugih financijskih institucija koje u ovoj krizi moraju dati svoj doprinos. Financijske institucije potrebno je poticati u osiguravanju lakše dostupnosti potrebnih financijskih resursa. Uobičajene postupke prijave za dobivanje novca treba pojednostavniti kako bi poduzeća mogla doći do iznosa potrebnih za osiguravanje likvidnosti poslovanja.
U objavljenom pozicijskom dokumentu EFB ističe potrebu pružanja potpore poduzećima svih veličina i upozorava na zanemarivanje srednjih, koja nemaju jasan pristup mjerama potpore. Mnogi mehanizmi osmišljeni su ili za potporu malim ili većim poduzećima, stoga EFB poziva Europsku komisiju na pružanje posebne potpore upravo srednjima, koja su također izložena riziku. Jedan oblik predloženih mjera mogao bi uključivati preusmjeravanje neraspoređenih strukturnih fondova za potporu ranjivim tvrtkama.
Uloga banaka
EFB se posebno osvrće na obiteljska poduzeća koja su u postupku prijenosa poslovanja i upozorava da ih treba zaštititi. Dio vlasnika obiteljskih poduzeća dodatno se zadužio pri preuzimanju poslovanja ili kako bi isplatio ostale članove obitelji i potpuno preuzeo vlasništvo nad poduzećem ili pak kako bi osigurao novac za rast. Zbog trenutačne krize smanjuje se vrijednost pojedinih poduzeća, a zbog toga i vrijednost kolaterala koja su poduzeća dala bankama, pa banke nakon provedbe testova solventnosti traže osiguranje dodatnih kolaterala. Stoga EFB poziva Europsku komisiju da zatraži od njih ublažavanje regulative, poput one vezane uz kvartalne testove imovine, do kraja krize kako bi vlasnici poduzeća imali dovoljno vremena nadoknaditi vrijednost kolaterala ili, ako je potrebno, vremena za prikupljanje dodatnoga. Na kraju posebno ističe potrebu za gledanjem u budućnost i kreiranjem strategije izlaska iz krize.
Iako su do sada ponuđene mjere potpore poduzećima čiji je cilj osigurati potporu u kratkoročnom razdoblju krize, EFB naglašava da se sada treba usredotočiti na srednjoročno i dugoročno razdoblje koje je pred nama. Europska unija i države članice moraju definirati pod kojim je okolnostima moguće ponovno pokretanje gospodarstva, pri čemu je potrebno zadovoljiti i zdravstvene i ekonomske ciljeve. Iznimno je važno napraviti korake koji osiguravaju da ova kratkotrajna recesija ne postane dugotrajna depresija.
Osigurati budućnost
Europska komisija trebala bi uza savjetovanje s državama članicama osmisliti koordinirani pristup krizi koji bi omogućio siguran povratak ljudi na posao kako bi se ponovno pokrenule gospodarske aktivnosti. Potrebno je osigurati tehničke mjere (osigurati poslodavcima pristup zaštitnim sredstvima i opremi) i mjere koje će psihološki smanjiti strah zaposlenika i omogućiti njihov neometani na povratak na posao (osiguravanje socijalnog distanciranja na radnome mjestu).
EFB također naglašava da će važan alat za pomoć u ponovnom pokretanju gospodarstava bit novi Multinacionalni financijski okvir (MFF) od 2021. do 2027. Taj financijski okvir trebao bi biti usmjeren na smanjivanje nesigurnosti kad je riječ o financiranju ulaganja Europske unije kako bi poduzeća mogla dugoročno planirati. Bez obzira na percepciju obiteljskih poduzeća kao žilavih, važno je posvetiti pozornost specifičnim izazovima s kojima se susreću i zadržati fokus na poslovnoj zajednici kao onoj koja dugoročno ima važnu ulogu u osiguravanju napretka nakon završetka pandemije.