Piše: Lucija Jusup, podatkovna inženjerka, Megatrend poslovna rješenja
Osnove metode optimizacije osmišljene su još u Drugome svjetskom ratu, a u poslovanju su široko rasprostranjene gotovo u svemu, od financija do skladištenja. Čini se jednostavno posložiti skladište, ali to je složen posao koji itekako utječe na ukupne rezultate kompanija. Layout rješenja daju dobre rezultate u optimizaciji skladišta
Zamislite sljedeću situaciju: zaposleni ste u turističkoj agenciji koja se bavi organiziranjem izleta za veće grupe ljudi. Jednog dana dobijete upit za organizaciju ljetovanja za 200 izletnika. Recimo da je vaš posao u svemu tome organizacija prijevoza i kao opciju prijevoznog sredstva odabrali ste autobus. Postoje dvije varijante odabira autobusa. Prva je onaj s 40 sjedala i njegova cijena je 500 eura, a drugi autobus ima 30 sjedala i stoji 400 eura. Postavlja se pitanje koliko autobusa kojeg tipa unajmiti da bi se troškovi prijevoza minimizirali. Ovo je jedan primjer koji se najučinkovitije rješava optimizacijom. Moguće je dakako problem riješiti i iscrpnim pretraživanjem (Brute force), odnosno isprobavanju svih mogućih kombinacija, no jasno je da takav način nije ekonomičan, pogotovo u slučaju kada se ovakve odluke moraju donositi vrlo učestalo i kada postoji mnogo više opcija od dvije navedene u našem primjeru.
Široka primjena
Pojam optimizacije dobro je poznat i već neko vrijeme optimizacijski su modeli sastavni dio svakoga ozbiljnog poslovanja. Optimizacija je, najjednostavnije rečeno, pronalaženje ‘najboljeg’ rješenja iz skupa svih postojećih rješenja. U skup postojećih rješenja ulaze sva ona koja zadovoljavaju određene uvjete i unaprijed zadana ograničenja, a najbolje rješenje bilo bi ono koje uza sva ta ograničenja postiže najveću odnosno najmanju vrijednost.
Primjena optimizacije u današnjem svijetu zaista je široka i gotovo da ne postoji područje industrije koje ne teži optimiziranju određenih poslovnih procesa. Bilo da je riječ o financijskom sektoru, proizvodnji, distribuciji, energetici, telekomunikacijama, uslužnim djelatnostima pa sve do javnog sektora, a najčešće je riječ o minimiziranju troškova (proizvodnje, transporta,…) uz maksimiziranje profita. Tako na primjer proizvođač želi odrediti kako iskoristiti ograničenu količinu sirovina da pritom ostvaruje najveći profit, a poslovođa kako rasporediti zadani posao među svojim zaposlenicima tako da bude napravljen u najkraćem mogućem roku i cilj tih problema upravo je optimizacija.
Promjene izlaza i ulaza
U svim djelatnostima kod kojih postoje skladišta optimizacija je ključan alat minimiziranja troškova zaliha i skladišnog osoblja. U Megatrend poslovnim rješenjima razvili smo rješenje za optimizaciju layouta skladišta. Optimizacija bi se naime napravila kod inicijalnog punjenja novog skladišta (na temelju podataka o dotadašnjim isporukama u postojećem skladištu), ali i kod preslagivanja već posložene robe u ostalim skladištima (ovdje je naglasak na minimiziranju vremena koje se utroši na prikupljanje proizvoda uz ograničenje utroška vremena koje je potrebno za premještanje artikala). Nakon spomenutoga inicijalnog punjenja, optimizacija se ručno pokreće prema potrebi te predlaže grupiranje proizvoda slabog obrtaja i njihovo premještanje na odgovarajuću poziciju u skladištu.
Potreba za preslagivanjem već posložene robe javlja se zbog promjena izlaznosti proizvoda uzrokovanih promjenom popularnosti (određeni proizvodi s vremenom gube na popularnosti, a drugi postaju sve popularniji) te promjenom izlaznosti koja je uzrokovana sezonalnošću (neki su proizvodi popularniji ljeti nego zimi, neki proizvodi se više prodaju za vrijeme blagdana itd.). Dodatna ograničenja koja smo ugradili su da cijena razmještaja ne smije biti veća od neke unaprijed zadane cijene te da broj razmještenih proizvoda ne smije biti veći od unaprijed zadanog. Također smo napravili i modul koji se pokreće prilikom uvođenja nekih novih produkata te se pri njegovom izvođenju skladište preslaguje uz uvažavanje maksimalnog dopuštenog broja premještanja proizvoda.
Layout rješenja
Ulazni podaci koje dobivamo i na temelju kojih naše rješenje pronalazi optimalni raspored dobivaju se iz drugih izvora (npr. softvera za upravljanje skladištem, WMS-a), a sadrže dokumente na osnovi kojih se roba priprema za isporuku. Podaci na dokumentima sadrže količine i šifre proizvoda koji se prema nekom dokumentu isporučuju te poziciju gdje se ti konkretni proizvodi nalaze. Na temelju svakoga takvog dokumenta računa se redoslijed kojim skladištar (ili viličar) skuplja proizvode.
Pretpostavka koju smo primijenili prilikom izrade rješenja bila je da se taj redoslijed računa rješavajući optimizacijski problem iz klase trgovačkog putnika (jedan od najpoznatijih optimizacijskih problema). Funkcija koja se u tom problemu minimizira je ukupni prijeđeni put između proizvoda s dokumenta (liste). Budući da vrijednost te funkcije ovisi o udaljenosti između pojedinih odabranih proizvoda, naš cilj je bio da boljim rasporedom proizvoda dobivenim optimizacijom omogućimo nalaženje kraće optimalne rute za iduće isporuke.
Da bismo riješili problem definirali smo kriterije prema kojima ćemo odlučivati treba li proizvod biti premješten i, ako treba, na koju poziciju ga trebamo premjestiti. Prvi kriterij zasnovan je na izlaznosti pojedinog proizvoda (odnosno koliko često se određeni proizvod pojavljuje na dokumentima za isporuku). Drugi kriterij je više tehničke naravi i zasniva se na tome da proizvodi veće mase budu smješteni bliže izlazu.
Kod procesa optimizacije jako je važno dobro formulirati problem, odrediti koja su ograničenja te pokušati što bolje izabrati kriterije optimizacije, gdje je od pomoći i domensko znanje. Jednom kada je optimizacijski model napravljen i krene u upotrebu, učinkovitost cijelog procesa poboljšava se i zbog automatizacije dijela procesa povećava se produktivnost i kvaliteta rada.