Iako obračunava PDV prema propisima različitih država, poduzetnik podnosi jednu prijavu za sve isporuke na kojima je zaračunavao PDV po stopama države u kojoj je mjesto oporezivanja. Prijava se podnosi za svako tromjesečje, podaci se iskazuju po državama, a iznos PDV-a treba platiti u kunama najkasnije u roku od mjesec dana od isteka tromjesečja
Porez na dodanu vrijednost i trošarine podliježu obvezi harmonizacije, tj. ujednačenja na prostoru Europske unije. Harmoniziraju se postupci oporezivanja, pri čemu svaka država članica samostalno donosi odluku o općoj stopi PDV-a, a o sniženim stopama odluku donosi u sklopu propisanih ograničenja.
Jedno od područja PDV-a koje je jednako regulirano u svim državama članicama jest mjesto oporezivanja dobara i usluga. Pri tome se jedna pravila primjenjuju za mjesto oporezivanja dobara i usluga koji se isporučuju za poduzetničke svrhe stjecatelju sa sjedištem u drugoj državi članici, a druga za isporuke krajnjim potrošačima. Dobra i usluge pruženi krajnjim potrošačima oporezuju se u državi u kojoj se troše. Gdje je mjesto potrošnje, ondje je i mjesto oporezivanja. To se odnosi i na prodaju na daljinu, koja stalno raste. Mnogo je razloga koji uvjetuju stalan porast interesa za kupnju i prodaju bez izravna kontakta prodavatelja i kupca, od razvoja telekomunikacijskih tehnologija do promjena u potrošačkim navikama.
'One stop shop' model
Sve do sredine 2021. poduzetnici koji su prodavali dobra na daljinu kupcima krajnjim potrošačima u drugim državama EU, ako su premašili prag isporuke koji je samostalno određivala svaka država, morali su se u svakoj od tih država registrirati za potrebe PDV-a, pribaviti PDV broj u odnosnoj državi i podnositi obračun. Oni krajnjim potrošačima zaračunavaju PDV prema stopama odnosne države, što je podrazumijevalo i izvještavanje porezne vlasti prema propisima tih država. Tu obvezu imaju poduzetnici koji prodaju usluge za koje je propisano mjesto oporezivanja u drugoj državi.
Od 1. srpnja 2021. primjenjuju se pravila koja prodavateljima dobara na daljinu i usluga za koje je mjesto oporezivanja u državi potrošnje omogućuje jednostavnije poslovanje. Riječ je o one stop shop modelu koji podrazumijeva obračun PDV-a na jednome mjestu, u jednom formularu koji se dostavlja poreznoj upravi u državi sjedišta prodavatelja. Usporedno s uvođenjem one stop shopa EU je ukinuo dotadašnje pragove isporuka dobara koje su odredile države članice i utvrdio jedinstven iznos od 10.000 eura kao prag isporuke, što je u Hrvatskoj određeno u iznosu od 77.000 kuna. Sve dok u jednoj ili u dvije godine ne dostigne prag isporuke, poduzetnik može kupcima dobara iz drugih država zaračunavati PDV prema propisima svoje države. Kad prijeđe propisani prag, mora zaračunavati PDV prema propisima te države, što podrazumijeva jednu od dvije opcije: registraciju za potrebe PDV-a u toj državi ili korištenje pojednostavnjenoga postupka obračuna PDV-a na jednome mjestu s pomoću sustava one stop shop. Za usluge se ne primjenjuje prag isporuke, a poduzetnik koji prodaje usluge za koje je mjesto oporezivanja u drugoj državi članici EU također može izabrati između registracije u toj državi ili plaćanje PDV-a putem one stop shop sustava.
Račun, ali ne i fiskalizacija
Hrvatski poduzetnici koji žele koristiti taj pojednostavnjeni način ispunjavanja poreznih obveza trebaju se prijaviti u one stop shop sustav na elektroničkom portalu s kojega se podaci automatski prenose u državu članicu EU kojoj poduzetnik duguje zaračunani PDV. Poduzetnici koji se prijave u one stop shop sustav i dalje svojim inozemnim kupcima zaračunavaju PDV po stopama kako je propisano u odnosnoj državi i nisu obvezni izdavati račune. Ako kupcu izdaju račun, sadržaj računa prilagođavaju hrvatskim propisima, ali ne fiskaliziraju ih.
Vrijednost obavljenih isporuka ne iskazuje se ni u knjizi izlaznih računa ni na obrascu PDV-a, koji služi za zaduživanje i kontrolu obračuna PDV-a na isporuke kojima je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj i na koje se primjenjuju porezna oslobođenja, već u posebnim evidencijama. Te evidencije moraju sadržavati detaljne podatke o obavljenim isporukama i treba ih čuvati deset godina. Nadzor nad pravilnim vođenjem evidencija i obračuna PDV-a imaju i Porezna uprava RH i porezno tijelo države članice u kojoj su obavljene transakcije.
Država usmjerava državama
U čemu se sastoji pojednostavnjenje? Porezni obveznik ne mora se registrirati u drugoj državi ili u više drugih država. Iako obračunava PDV prema propisima različitih država, podnosi jednu prijavu za sve isporuke dobara i usluga na kojima je zaračunavao PDV po stopama države u kojoj je mjesto oporezivanja tih isporuka. Prijava se podnosi za svako tromjesečje, i to do kraja mjeseca koji slijedi iza određenog tromjesečja.
Podaci se iskazuju po državama, a iznos PDV-a treba platiti u kunama najkasnije u roku od mjesec dana od isteka tromjesečja. PDV obračunan prema propisima drugih država uplaćuje se na račun državnog proračuna RH, ali se na nalozima navodi posebna oznaka vrste prihoda, 1244, radi prepoznavanja poreznog prihoda koji ne pripada Hrvatskoj, nego ga Hrvatska usmjerava državi kojoj pripada.