Sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju ugostiteljsku djelatnosti dužne su od 1. svibnja 2024. povećati plaće zaposlenim radnicima. Ta obveza proizlazi iz odluke ministra rada koji je proširio primjenu Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve radnike i poslodavce koji posluju u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Prije donošenja odluke o proširenoj primjeni ministar rada proveo je ispitivanje postoji li javni interes za proširenje Kolektivnog ugovora, što je uključivalo pribavljanje informacija o broju i strukturi poslodavaca na koje je namjeravao proširiti taj ugovor, podataka o broju kod njih zaposlenih radnika te savjetovanje s predstavnicima poslodavaca na koje je ga namjeravao proširiti.
Vrijedi i za agencijske radnike
Prema Kolektivnom ugoru ugostiteljstva, plaća ugostiteljskog radnika sastoji od osnovne plaće radnog mjesta na kojemu radi, dodatka za radni staž, dodatka za rad u posebnim uvjetima i dodatka za rad u uvjetima težim od uobičajenih. Osnovna plaća ovisi o složenosti poslova i normalnim uvjetima rada na radnikovu radnome mjestu. U prilogu Kolektivnom ugovoru plaće su prema tim kriterijima razvrstane u četiri skupine i za svaku je određena minimalna mjesečna osnovna plaća: za jednostavne poslove (npr. poslovi sobarice, nosača prtljage, i drugi slični poslovi) 840 eura bruto; za manje zahtjevne poslove (npr. poslovi pomoćnoga konobara, pomoćnoga kuhara, pomoćnog recepcionara, pomoćnog slastičara i drugi slični pomoćni poslovi) 850 eura bruto; za zahtjevnije poslove (poslovi konobara, kuhara, slastičara, recepcionara i drugi slični poslovi) 880 eura bruto te za vrlo zahtjevne poslove (npr. konobar specijalist, kuhar specijalist i drugi slični specijalistički poslovi) 980 eura bruto. To su najmanji iznosi plaća u ugostiteljstvu koje od 1. svibnja 2024. nadzire Državni inspektorat.
Naime, prema Zakonu o minimalnoj plaći, plaće određene kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena i na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju smatraju se minimalnim plaćama u toj djelatnosti, a neisplata tako određenih plaća sankcionirana je kao prekršaj za koji je zaprijećena novčana kazna od 13.272,28 eura za svakog radnika kojemu poslodavac nije isplatio svotu plaće određenu proširenim Kolektivnim ugovorom. Obveza isplate tako određenih plaća odnosi se i na agencijske radnike koji kod ugostitelja rade kao ustupljeni preko agencije za zapošljavanje.
Sve ovisi o poslodavcu
Minimalna plaća na razini države, propisana Uredbom Vlade RH, još je od 1. siječnja 2024. povećana na 840 eura bruto, pa su je i prije ovoga proširenja poslodavci ugostitelji bili obvezni primjenjivati kao najnižu cijenu rada. Kolektivni ugovor ugostiteljstva sada samo to potvrđuje, a za poslove višeg stupnja složenosti uvodi mala povećanja. Uzevši u obzir da je prema DZS-ovim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2024. iznosila 1710 eura, a medijalna 1400 eura, lako je uočiti da su ugovorene plaće u djelatnosti ugostiteljstva izrazito niske. To su minimalne plaće, ali poslodavci mogu u svojim pravilnicima o radu i kolektivnim ugovorima na razini pouzeća odrediti veće iznose. Ugostitelji organizirani kao trgovačka društva i obrtnici koji zapošljavaju do devetnaest radnika nemaju pravilnik o radu i ispunili su zakonsku obvezu ako radniku isplate plaću kako je određeno proširenim Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva. Pri tome je lako uočiti kako prema tom ugovoru, počevši od plaće za svibanj, koja će se isplaćivati u lipnju, plaća za vrlo zahtjevne poslove iznosi samo 57 posto prosječne plaće koja je u RH isplaćena za veljaču 2024., kao najkraći mjesec u godini.
Rješenja bez budućnosti
Radnik u ugostiteljstvu ima pravo i na dodatak u visini od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radog staža, pravo na uvećanje plaće za sate odrađene nedjeljom i blagdanom za 50 posto, za rad noću uvećanje od 30 posto, a prekovremeni rad mora biti plaćen 50 posto više u odnosu na sat redovitog rada. I isplatu tih dodataka nadzire inspekcija rada.
Teško je oteti se dojmu da se strategija plaćanja rada u hrvatskom ugostiteljstvu temelji na kombinaciji relativno niskih bruto plaća koje se u praksi zamjenjuju neoporezivim primicima, napojnicama koje su neoporezive do 3360 eura na godinu, a i iznad toga iznosa fiskalno su jeftinije od plaće jer su oslobođene doprinosa, neoporezive novčane naknade za prehranu, neoporezivih nagrada za rezultate rada, neoporezivih godišnjih nagrada i isplata ‘na crno‘.
Zbog zakona ponude i potražnje na tržištu rada neoporezivi primici i isplate ‘na crno‘ nadoknadit će razliku između plaće i stvarnih primitaka, ali mirovinska osnovica i primici povezani s bolešću i korištenjem roditeljskih prava i dalje će se određivati na temelju primitka koji se smatraju plaćom. Dugoročno to nije poželjan smjer i neće pridonijeti zadržavanju hrvatskih radnika u Hrvatskoj.