Što i kako
StoryEditor

Poduzetničke slobode: Nema nijednog razloga za zabranu privatnih ulaganja u groblja

18. Siječanj 2022.
U Hrvatskoj nije moguće imati groblje u privatnom vlasništvu, a na pitanje zašto je tako nitko nema jasan odgovor, kao ni na pitanje koga bi se na tom području ugrozilo privatnom inicijativom. Zato su sada neka općina ili grad blokirani u razvoju gradnje jer nemaju svoje zemljište, a vlasniku potrebnog zemljišta ne mogu ponuditi sudjelovanje u toj djelatnosti

poplavi stečajeva tijekom posljednjih godina vidjelo se i da u poslovne probleme nisu dolazili (ili su barem dolazili mnogo rjeđe) oni koji su uspijevali pronalaziti nove poslovne niše. Štoviše, neki od njih razvili su ozbiljan biznis. Ključni su dio u traženju novih poduzetničkih niša poduzetnička inventivnost i mogućnost prilagodbe, što se kao nikada prije pokazalo u pandemiji koronavirusa tijekom koje su neviđeni zamah dobile online trgovina, dostava hrane i drugih potrepština, kad su u vrlo kratkom roku mnogi pokrenuli proizvodnju maski, dezinficijensa… Naravno, potraga za nišama traje i dalje i nikada neće ni prestati. Katkad je pravni okvir takav da za novu nišu nije potrebno ništa mijenjati, katkad su to manje prilagodbe, a katkad je potrebno žestoko se boriti s predrasudama i jasnim zakonskim zabranama unatoč tomu što za njih nema nijednog razloga, a vjerojatno su i suprotne Ustavu kao najvišemu pravnom katu. Primjera ima mnogo, a ovaj put odlučili smo se za jedan problem – groblja.

Što se može ograničiti

U Hrvatskoj, naime, nije moguće imati groblje u privatnom vlasništvu, a na pitanje zašto je to tako nitko nema jasan odgovor, osim onoga klasičnoga i potpuno neprihvatljivoga: 'Tako je oduvijek.' Neprihvatljiv je odgovor da je tako zato što je to zabranjeno, jer onaj tko je zabranio može i odobriti; pitanje je samo što bi se to ugrozilo privatnom inicijativom na tom području. Živimo u 21. stoljeću, u državi koja je punopravna članica Europske unije, u državi koja je čak i neke sudske postupke povjerila javnim bilježnicima, Fini i odvjetnicima te se pritom jasno i kvalitetno zaštitila. Živimo u državi koja ima zakonom uređeno javno-privatno partnerstvo, pa je pitanje zašto bi jedinica lokalne samouprave bila blokirana u gradnji groblja samo zato što nema svoje zemljište, a vlasnik nekog zemljišta želi sudjelovati u toj djelatnosti. Zar je jednakost pred zakonom moguće izvlaštenje privatnog vlasnika da bi grad ili općina putem svojega trgovačkog društva upravljali grobljem?

Prema Ustavu postoji samo jedna vrsta vlasništva, poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Hrvatske, poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Ni u kojem slučaju ne nalazimo gdje bismo pod tu odredbu čl. 50. Ustava mogli smjestiti groblja. To također vrijedi za odredbu prema kojoj je zakonom moguće u interesu države ograničiti ili oduzeti vlasništvo, ali uz naknadu tržišne vrijednosti.

A jednakost i sigurnost?

Ustav svima jamči jednakost pred zakonom, gdje je onda jednakost privatnog poduzetnika i neke općine kad je riječ o grobljima? Napokon, gdje je u tome sigurnost građana, zbog kojih groblja i postoje? Naime, ona jesu u vlasništvu općina i gradova, ali njima najčešće upravljaju trgovačka društva (primjerice, u Splitu Lovrinac d.o.o.), podložna stečaju kao i bilo koje drugo društvo.

Zar ne bi bilo prikladnije da se nametne obavljanje djelatnosti putem ustanove za koju neograničeno odgovara osnivač, da se možda propišu i neka bankovna jamstva te da se napokon izvučemo iz crne rupe koja je jednostavno preuzeta iz socijalizma koji smo davno napustili (makar se katkad čini da nismo)?

U svijetu dostupno svima

Ako je problem u tome kako je to uređeno u inozemstvu, sve je još lakše. U pravilu je to djelatnost dostupna svima, djelatnost kojom se mnogi ne žele baviti jer je ne smatraju isplativom. Međutim, kad se sve složi onako kako nalažu i pravda i Ustav, zar bi bilo čudno zamisliti pravni subjekt čiji su osnivači svi oni koji se bave pogrebnom djelatnošću i uz pravni oblik koji jamči i njihovu solidarnu odgovornost te prema potrebi uz još dodatnih kontrolnih mehanizama? Tko to može tvrditi da bi to bilo lošije od sadašnjih monopola?

Očito je da bi zainteresirani trebali najprije pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom, koji će vjerojatno biti spor, ali u odluku ne treba sumnjati. Istodobno bi trebalo postaviti upit premijeru (npr. u formi zastupničkog pitanja) zašto i na tom području ne dopušta privatnu inicijativu. 

24. svibanj 2022 12:03