Što i kako
StoryEditor

Porez na dobit: Paušalni iznos moguć samo za neprofitne organizacije

20. Rujan 2022.

Ako neprofitna organizacija od gospodarske djelatnosti ostvari godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, porez na dobit može plaćati u paušalnom iznosu. Premaši li prag prihoda od 7,5 milijuna kuna, gubi pravo na paušalni porez

Vrijedeće zakonodavstvo izravnih poreza poznaje mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit. Porez na dohodak mogu u paušalnom iznosu plaćati fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, i to samo obrtnici i poljoprivrednici, ali ne i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja. Paušalno plaćanje poreza na dohodak za obrtnike i poljoprivrednike moguće je sve dok im primici tijekom godine ili u prethodnoj godini iznose do 300.000 kuna. Porez na dobit u paušalnom iznosu mogu plaćati samo neprofitne organizacije, tj. pravne osobe koje nisu osnovane radi obavljanja gospodarske djelatnosti, a ipak je obavljaju. Za njih je prag prihoda mnogo veći, iznosi 7,5 milijuna kuna.

Prema čl. 2. Zakona o porezu na dobit, neprofitne organizacije (državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fondacije) nisu obveznici poreza na dobit. Riječ je poslovnim subjektima koji prema posebnim zakonima imaju pravnu osobnost i sudjeluju u pravnom prometu, ali svrha njihova osnivanja nije stjecanje dobiti, nego ostvarivanje drugih ciljeva, u pravilu obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, sportskih, humanitarnih i drugih društvenih koristi. Te organizacije nisu obveznici poreza na dobit sve dok isključivo obavljaju djelatnosti zbog kojih su osnovane.

Obvezna prijava

Međutim, ako poslovni subjekt registriran kao neprofitna organizacija ipak počne obavljati gospodarsku djelatnost, postaje obveznik poreza na dobit. Neprofitne organizacije mogu uza svoju osnovnu svrhu obavljati i gospodarske djelatnosti ako su to predvidjele u svojim općim propisima. U praksi se obavljanje gospodarske djelatnosti u pravilu organizira kako bi se ostvarila sredstva za osnovnu djelatnost zbog koje je organizacija i osnovana. Pri tome se i neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost moraju držati svih posebnih propisa kojima je uređeno poslovanje u pojedinoj branši (npr. sanitarno-tehnički uvjeti, zaštita potrošača, obveza izdavanja računa). Nakon što počne obavljati gospodarsku djelatnost, neprofitna organizacija po zakonu je dužna u roku od osam dana dostaviti Poreznoj upravi zahtjev za upis u registar obveznika poreza na dobit.

Stroga Porezna

Ako se neprofitna organizacija ne prijavi u registar obveznika poreza na dobit, porezno će tijelo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev treće osobe proveti spostupak u kojemu će utvrditi bi li neoporezivanje dobiti od gospodarske djelatnosti koju ostvaruje pravna osoba registrirana kao neprofitna prouzročilo stjecanje neopravdanih povlastica na tržištu. Porezna uprava u tom postupku utvrđuje obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Pri tome nema utjecaja podatak da se ostvareni prihod upotrebljava isključivo za financiranje osnovne djelatnosti. Ako se prihod stječe prodajom ili razmjenom dobara i usluga, riječ je o načinu poslovanja koji je istovjetan onomu kako posluju poduzetnici osnovani radi ostvarivanja dobiti. Utvrdi li porezno tijelo da bi neoporezivanjem dobiti neprofitna organizacija ostvarivala neopravdane povlastice na tržištu, donijet će rješenje kojim je utvrđuje obveznikom poreza na dobit.

Koliko se plaća

Neprofitna organizacija koja od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvari godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna može izabrati da umjesto vođenja poslovnih knjiga porez na dobit utvrđuje u paušalnom iznosu. Odluči li se za tu opciju, utvrđuje osnovicu poreza na dobit ovisno o ostvarenom godišnjem prihodu od gospodarske djelatnosti. Ako tijekom godine premaši prag prihoda od 7,5 milijuna kuna, prestaju uvjeti za paušalno plaćanje poreza na dobit.

Za utvrđivanje osnovice paušalnog poreza na dobit razrađena je skala od osam razreda, prema visini godišnjeg prihoda. U prvom je razredu prihod do 300.000 kuna, za koji se bez vođenja evidencija priznaje 85 posto rashoda, a osnovica poreza na dobit iznosi 15 posto prihoda. U drugom razredu prihod je veći, od 300.000 kuna do 500.000 kuna, za koji se priznaje 80 posto rashoda, a osnovica poreza na dobit iznosi 20 posto prihoda, i tako redom sve do zadnjeg razreda u kojemu su prihodi veći od pet do 7,5 milijuna kuna, za koje se priznaje 30 posto rashoda, a osnovica poreza na dobit iznosi 70 posto ostvarenog prihoda. Tako određena porezna osnovica primjenjuje se na godišnjoj razini čak i kad se gospodarska djelatnost obavlja samo u dijelu fiskalne godine. Porez na dobit plaća se po stopi od deset posto. 

25. rujan 2022 06:46