Što i kako
StoryEditor

Porezna evazija: Porezni se dug smanjuje, ali uglavnom zbog – zastare

14. Studeni 2023.
Piše: Stjepan Lović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grubišić & Lović & Lalić

Uobičajeno je da trgovačka društva i trgovci koji posluju na više tržišta imaju, osim u državi u kojoj se nalazi njihovo sjedište, otvoren poslovni račun i u drugoj državi u kojoj ostvaruju neki poslovni pothvat. Uvjeti za otvaranje računa u drugim državama slični su uvjetima za otvaranje računa u domicilnoj zemlji, ovisno o tome smatra li se ta država iz nekih ekonomskih ili geopolitičkih razloga zemljom rizika. U zemljama EU-a je npr. poštovanje pravila o pranju novca i financiranju terorizma jedan od nužnih uvjeta za otvaranje poslovnog računa.

Zahtjev za otvaranje računa u stranoj državi, jednako kao i domaćoj, mora podnijeti ovlaštena osoba za zastupanje toga društva ili druga osoba temeljem specijalne punomoći koju izdaje upravo osoba ovlaštena za zastupanje. Jednako tako, tko će raspolagati predmetnim računom određuje opet ovlaštena osoba za zastupanje toga društva. Sve transakcije koje se provode preko toga računa moraju se knjižiti i voditi u poslovnim knjigama društva, bez iznimaka. Barem onih dopuštenih.

Znao sam, ali…

Pa je tako u medijima proteklih dana preneseno prema mojem mišljenju nestvarno sudsko svjedočenje osobe koju smatraju poslovnim uglednikom, a koja je ujedno i ovlaštena osoba za zastupanje jednoga sportskoga kluba u Hrvatskoj. Ta je osoba bez imalo ustezanja, ograda ili naglog zaborava, što je sve pravilo u sudskim svjedočenjima, nedvosmisleno izjavila da je klub otvorio poslovni račun u inozemstvu jer je račun u Hrvatskoj bio pod prijetnjom blokade, da je upravo on potpisao zahtjev za otvaranje toga računa, da zna da su preko toga računa podmirivana potraživanja određenih vjerovnika i to uglavnom ‘u kešu‘, dakle onih vjerovnika koje je smatrao bitnima za funkcioniranje kluba.

Izjavio je zatim da ne zna jesu li takve isplate knjižene u poslovnim knjigama jer on ih nije ni izvršavao niti je ikada pokazao zanimanje za to, s obzirom na to da je druga osoba bila zadužena za isplate preko toga računa. Ta druga osoba je ona protiv koje je i svjedočio, a koju Uskok tereti da je poslovanjem preko toga računa oštećen klub za znatan milijunski iznos. Ujedno je izjavio i da je društvo u kojem je bio zaposlen doznačilo znatna sponzorska sredstva na taj račun, ali da ne zna na što su u konačnici utrošena. I da smatra da je takva praksa bila nužna jer je eto spašen klub. Nakon takvog svjedočenja zahvalio se svima u sudnici i napustio sud. Bez, barem za sada, reakcije državnog odvjetništva radi njegove možebitne odgovornosti.

Nikome bitna lista

Nedopuštena porezna evazija prisutna je i u poslovanju preko domaćeg računa. Pa je tako država objavila poreznu listu srama, koja to nikada zapravo nije bila. Na listi se nalaze brojne tvrtke koji i dalje posluju, domaće fizičke osobe koje i dalje obavljaju određenu vrstu rada, strane fizičke osobe (uglavnom nogometaši) koje su ostvarivale znatna primanja a da nisu podmirile porezna davanja, kao i društva koja se nalaze u stečaju. Ukupno je na listi 1541 dužnik s dugom većim od 39.816,84 eura, koji duguju ukupno malo više od 550 milijuna eura. Zanimljivo je da se na listi nalaze i neke tvrtke, ustanove i sveučilišta koji se financiraju i iz državnog proračuna.

Kao i svake godine, izostalo je obrazloženje Porezne uprave o radnjama koje poduzima da bi se što više naplatio porezni dug, odnosno o radnjama nadzora da se ne stvore nepodmirivi porezni dugovi. Izostalo je i obrazloženje je li tko od dužnika odgovarao i kazneno i koliko je duga naplaćeno kao rezultat pravomoćno utvrđena kaznenog djela. Činjenica je da se iznos poreznog duga kontinuirano smanjuje, dijelom zbog naplate, ali ipak većim dijelom zbog zastare. Posebno od 2017. kada se na zastaru pazi po službenoj dužnosti, a ne više samo temeljem zahtjeva dužnika. Tako se porezni dug koji se nije naplatio nakon šest godina otkad je utvrđen, prijavom poreznog obveznika ili po službenoj dužnosti, otpisuje iz poreznih evidencija ako u međuvremenu nije poduzeta određena radnja radi naplate čime se zastara prolongira.

Naplata – nemoguća misija

Osim porezne liste srama, koja se objavljuje jednom na godinu, Porezna uprava koristi se i aplikacijom putem koje se jednom na mjesec kreiraju liste poreznih dužnika na razini pojedine županije, a koja služi najviše poreznim službenicima zaduženima za poslove naplate i ovrhe. Međutim, javno prokazivanje dužnika nije imalo neki veći učinak u naplati dugova, a pitanje je i koliko nakon dugotrajnih kaznenih postupka pokrenutih uglavnom radi sumnje na počinjenje kaznenih djela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, uzrokovanja stečaja ili pogodovanja vjerovnika ostane imovine dužnika iz koje se može naplatiti porezni dug. Ili naplatiti šteta pričinjena trgovačkom društvu koja se utvrđuje putem imovinskopravnog zahtjeva koji se redovito prijavljuje u tom istom kaznenom postupku. Razlog neprijavljivanja te štete ukazuje samo na daljnju namjeru nanošenja štete oštećeniku.

30. svibanj 2024 06:38