Otac ili majka djeteta koje studira imaju pravo na uvećanje osobnog odbitka kao neoporeziva dijela svoga dohotka u visini određenoj za uzdržavano dijete, a svota uvećanja ovisi o tome je li riječ o prvom, drugom, trećem ili sljedećem uzdržavanom djetetu. Pravo se ostvaruje dok se dijete školuje i nakon završetka školovanja, sve do prvog zaposlenja. Dijete ne mora nakon završetka ili prekida školovanja biti prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje da bi se roditelj za njega koristio poreznom olakšicom propisanom za uzdržavano dijete. Tek kad se dijete zaposli, roditelj gubi pravo na poreznu olakšicu. Ako dijete ostane bez posla, roditelj za njega ponovno stječe pravo na poreznu olakšicu, ali više ne u visini propisanoj za uzdržavanu djecu nego u visini propisanoj za uzdržavane članove obitelji.
Ta se porezna pravila primjenjuju uz uvjet da uzdržavano dijete na godišnjoj razini ne ostvari primitak veći od 15.000 kn. Ako ostvari primitak veći od toga iznosa, roditelj za njega za cijelu godinu gubi pravo na poreznu olakšicu. To stoga što se porezna tarifa i osobni odbitak primjenjuju na godišnji ostvareni dohodak. Korištenje mjesečnoga osobnog odbitka i plaćanje mjesečne svote poreza na dohodak i prireza smatra se predujmom koji se izravnava na godišnjoj razini, u obračunu koji za većinu stjecatelja godišnjih dohodaka po službenoj dužnosti sastavlja Porezna uprava. U interesu je roditelja ili drugoga poreznog obveznika koji je tijekom godine izgubio pravo na korištenje osobnog dobitak za uzdržavano dijete ili uzdržavanog člana da što prije izmijeni podatke u poreznoj kartici (PK). Prema propisima, porezni obveznik dužan je u roku 30 dana prijaviti svaku promjenu koja utječe na visinu osobnog odbitka.
Što ulazi u prag
Studenti koji u toku godine ostvare primitak veći od 15.000 kn ne mogu za cijelu godinu biti porezna olakšica roditeljima. Za one koji na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova rade preko ovlaštenog posrednika, u godišnji prag od 15.000 kn uključuje se samo njihova neto zarada, tj. primitak koji im je isplaćen na račun. Doprinosi za osobe osigurane u posebnim okolnostima koje plaća posrednik i provizija koju posrednik naplaćuje od korisnika studentskog rada nisu dio studentove zarade.
Dakle, zarade preko posrednika utječu na korištenje porezne olakšice od strane roditelja ili druge osobe samo ako ta neto zarada, zajedno s drugim ostvarenim primicima, prelazi 15.000 kn. U godišnji iznos od 15.000 kn uključuju se i zarade od drugog dohotka (npr. naknada za rad u izbornim povjerenstvima), primci po osnovi kamata, dividende i udjeli u dobiti, plaće i drugi primici.
Pri tome se primici koji podliježu plaćanju poreza i doprinosa zbrajaju u bruto svoti. Na primjer, za dijete koje završi školovanje, zaposli se potkraj godine i primi dvije bruto plaće od po 8000 kn roditelj ili druga osoba za cijelu poreznu godinu gubi pravo na osobni odbitak.
Što nije uključeno
Druga osoba koja može iskoristiti uvećanje osobnog odbitka za studenta je supružnik, bračni ili izvanbračni, a uz propisane uvjete i zakonski skrbnik. U prag od 15.000 kn ne uključuju se stipendije, bilo da su neoporezive bilo da su u jednom dijelu ostvarene kao oporezivi drugi dohodak oslobođen doprinosa. Ne uključuju se stipendije za školovanje, ni športske stipendije, također neovisno o iznosu i neovisno o poreznim obilježjima.
U prag od 15.000 kn ne uključuju se ni obiteljske mirovine koje student ostvaruje nakon smrti roditelja, a ni nagrade koje ostvari u okviru obrazovnog sustava ili na organiziranim sveučilišnim natjecanjima. Student može primiti neograničenu svotu stipendije, od bilo kojeg isplatitelja, možda na dio te stipendije plaća porez na dohodak, ali unatoč tomu može biti uzdržavani član roditelju ili drugoj osobi koja se za njega može koristiti olakšicom.
Prvo, drugo, treće… dijete
Kad roditelj za određenu poreznu godinu izgubi pravo na osobni odbitak za studenta kao uzdržavano dijete, to može utjecati na svotu osobnog dobitka koju ostvaruje za ostalu djecu. Ako je izgubio pravo na uvećanje osobnog odbitka za prvo dijete, a ima pravo na osobni odbitak za ostalu djecu, mijenja se porezni položaj ostale djece.
Kako za svrhe korištenja poreznih prava više nema prvog djeteta, drugo dijete postaje prvo, treće postaje drugo itd., što utječe na visinu ukupnoga osobnog odbitka roditelja. Ako dva ili više poreznih obveznika imaju pravo na uvećanje svoga osobnog odbitka za uzdržavanog studenta, oni to pravo mogu međusobno podijeliti u omjeru kako se odgovore. No, ako izostane dogovor, Porezna uprava je dužna razmjerno podijeliti osobni odbitak i priznati ga svakom poreznom obvezniku u jednakom iznosu.