Što i kako
StoryEditor

Porezno reguliranje globalizacije: Posebna meta novih pravila bit će subjekti bez suštine

20. Travanj 2022.
pišu: Tamara Jelić Kazić partnerica, OD Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainzom Maja Marcelić porezi, CMS

Europska unija želi biti predvodnica u primjeni dogovora o tome da multinacionalna poduzeća plaćaju pošten udio poreza i u jurisdikcijama u kojima posluju. U prosincu prošle godine Komisija je objavila prijedloge dviju direktiva koje će, budu li prihvaćene, Hrvatska kao zemlja članica u idućem razdoblju primijeniti u nacionalnom zakonodavstvu

Jedna od važnijih globalnih poreznih tema u posljednjih nekoliko godina jest sprečavanje smanjivanja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS – base erosion and profit shifting), u kojoj su aktivni kako OECD i zemlje G20 tako i Europska unija. U sklopu projekta BEPS OECD-a i G20 u listopadu 2021. postignut je Globalni sporazum usmjeren na rješavanje poreznih izazova proizašlih iz digitalizacije gospodarstva. Zemlje potpisnice (137) Globalnog sporazuma dogovorile su dva stupa reforme međunarodnih pravila oporezivanja: cilj je da multinacionalna poduzeća plaćaju pošten udio poreza i u jurisdikcijama u kojima posluju digitalno (bez obzira na formalnu prisutnost).

Prvi stup (Pillar I) obuhvaća aktivnosti usmjerene na razvoj novih pravila o raspodjeli dobiti zemljama u kojima se prihodi ostvaruju, a drugi stup (Pillar II) predviđa uvođenje globalnoga minimalnog poreza na dobit čiji je cilj spriječiti premještanje neoporezovane dobiti iz zemalja u kojima je ostvarena u jurisdikcije koje provode štetnu praksu poreznog natjecanja (porezne oaze).

Nove direktive

Europska unija prati ta OECD-ova nastojanja da razvije pravedniji porezni sustav i porezno regulira globalizaciju. U prvom valu sve multinacionalne grupe s godišnjim prihodom većim od 750 milijuna eura trebale bi analizirati gdje i koliko poreza plaćaju, a sve grupe (bez obzira na visinu prihoda) trebale bi preispitati imaju li u svojim strukturama društva koja se mogu smatrati društvima bez suštine. Automatska razmjena informacija između država i predviđene kazne trebale bi obeshrabriti agresivna porezna planiranja oduzimajući subjektima porezne pogodnosti, što je je cilj radi kojega su zapravo osnovani.

Što se još očekuje

Budući da Europska unija želi biti predvodnica u primjeni dogovorenih pravila, u prosincu 2021. Europska komisija objavila je prijedloge dviju direktiva koje će, ako budu prihvaćene, Hrvatska kao zemlja članica u idućem razdoblju primijeniti u nacionalnom zakonodavstvu.

To su Prijedlog direktive o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne grupe u EU i Prijedlog direktive o utvrđivanju pravila za sprječavanje zlouporabe subjekata bez suštine u porezne svrhe i izmjena Direktive 2011/16/EU. U kontekstu osiguravanja globalne minimalne razine oporezivanja ove godine očekuje se da Europska komisija objavi i prijedlog za preraspodjelu prava na oporezivanje. Time bi se međunarodna pravila o raspodjeli poreza na korporativnu dobit najvećih i najprofitabilnijih multinacionalnih kompanija među zemljama trebala prilagoditi promjenjivoj prirodi poslovnih modela.

Do kraja 2023. Europska komisija planira objaviti i novi okvir za oporezivanje društava u Europskoj uniji koji bi trebao smanjiti administrativni teret za društva koja rade u državama članicama, ukloniti porezne zapreke i poboljšati poslovno okružje na jedinstvenom tržištu.

Multinacionalke u EU

Prijedlog direktive o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne grupe u EU usklađen je s Globalnim sporazumom i definira način primjene ‘drugoga stupa‘, tj. načela efektivne porezne stope od 15 posto u praksi unutar EU. Ta direktiva utjecat će na sve multinacionalne grupe s godišnjim prihodom većim od 750 milijuna eura, s matičnim društvom ili društvom kćeri u državi članici EU, ali i na velike domaće grupe koje djeluju samo na tržištu EU. Prijedlog direktive sadržava skup pravila o tome kako izračunati efektivnu poreznu stopu kako bi primjena bila pravilna i dosljedna u cijeloj Uniji.

Glavno je pravilo ono o uključivanju inozemnog prihoda (income inclusion rule) u oporezivi prihod društva majke ako društvo nije ‘dovoljno‘ oporezovano u drugoj državi (ako podliježe niskoj stopi poreza na dobit).

Dodatno je pravilo ono o premalo oporezivanim plaćanjima (undertaxed payments rule UTPR), koje se primjenjuje kad nema odgovarajućeg pravila o uključivanju inozemnog prihoda u državi matičnog društva ili kad se u zemlji matičnog društva prenisko oporezuje. Izračun i raspodjela UTPR poreza temelji se na dva čimbenika: broju zaposlenih i knjigovodstvenoj vrijednosti materijalne imovine.

Izračun porezne stope

U izračunu efektivne porezne stope predviđena su i izuzeća nekih troškova ili isključenje minimalnih iznosa dobiti (de minimis income exclusion). Budući da će nova pravila utjecati na ona postojeća, npr. na pravilo o kontroliranom inozemnom društvu, prijedlog je da se ta pravila primjenjuju paralelno. Najprije bi se primijenilo pravilo o kontroliranom inozemnom društvu, a zatim bi se plaćeni porez uzeo u obzir u izračunu efektivne porezne stope.

Planirano je da pravilo o uključivanju inozemnog prihoda stupi na snagu već početkom 2023. (za što se očekuje odgovarajuća zakonodavna aktivnost zemalja članica), a pravilo o premalo oporezivanim plaćanjima primjenivalo bi se s odgodom, od 2024.

Zamke za utajivače

Ta direktiva poznatija je kao ATAD 3 (Anti Tax Avoidance Directive 3) jer je dopuna postojećih pravila o suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza. Uz relativno nedavno uvedeno izvješćivanje o prekograničnim aranžmanima, izvješćivanje za digitalne platforme od 1. siječnja 2023. zemlje članice EU očekuje još jedna obveza izvješćivanja – ovaj put o subjektima bez suštine (engl. shell entities).

Direktiva će se primjenjivati na sve subjekte (bez obzira na pravni oblik i bez prihodovnog cenzusa) koji se smatraju poreznim rezidentima u nekoj od zemalja EU s određenim iznimkama (društva koja kotiraju na uređenom tržištu, određeni financijski subjekti, društva s minimalno pet zaposlenih itd.). Cilj je pojačati nadzor subjekata bez suštine u EU i dati alat državama za minimalnu zaštitu poreznih sustava. Tako bi se spriječila upotreba takvih subjekata za svrhe utaje i izbjegavanje plaćanja poreza te onemogućilo iskorištavanje nekih poreznih pogodnosti njihovim stvarnim vlasnicima.

Test suštine od 2022.

Odredbe te direktive, ako bude prihvaćena, trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2024. Važno je, međutim, istaknuti da će se pokazatelji koji upućuju na to je li riječ o subjektu bez suštine razmatrati za prethodne dvije godine, odnosno već od 1. siječnja 2022. Preporučuje se stoga da svi porezni obveznici s prekograničnim strukturama, posebice oni s holdinškim društvima u drugim zemljama Europske unije, provjere zadovoljavaju li svi subjekti u grupi test suštine već 2022.

Test suštine predviđen je kako bi se olakšalo državama članicama da identificiraju slučajeve kad se subjekti namjerno i koordinirano zloupotrebljavaju za porezne svrhe u EU. Specifična nacionalna pravila, ako postoje, primjenjivala bi se i dalje. Neovisno o navedenim kriterijima koje nam daje ta direktiva, porezne pogodnosti moći će se uskratiti i na temelju drugih nacionalnih odredbi, primjerice one o gospodarskoj biti ili općeg pravila protiv zlouporabe.

Budući da gore navedene pretpostavke ne uzimaju u obzir sve specifičnosti i okolnosti, poreznim obveznicima ostavlja se mogućnost da dokažu da imaju dovoljnu suštinu ili da se zbog njihova postojanja ne stvaraju porezne olakšice za stvarnog vlasnika ili grupu. Subjekt bez suštine neće moći uživati u poreznim olakšicama i pogodnostima mreže ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i/ili ispunjavati uvjete za primjenu direktiva o oporezivanju matičnih društava i društava kćeri te oporezivanju kamata i autorskih naknada.

Porezne posljedice

Porezne posljedice mogu biti različite ovisno o tome jesu li sva društva u grupi u EU jurisdikciji ili nisu. Primjerice, ako su subjekt bez suštine i subjekt isplatitelj naknade u EU, a vlasnik subjekta bez suštine izvan EU, država rezidentnosti takva subjekta oporezivat će isplatu naknade u skladu s nacionalnim pravom ili u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s trećom zemljom, ako on postoji. Sve države članice imat će, u bilo kojem trenutku, pristup informacijama o subjektima bez suštine u EU, a informacije će se razmjenjivati automatski. U kontekstu transparentnosti nije naodmet spomenuti Direktivu o izmjeni Direktive 2013/34/EU u vezi s objavljivanjem informacija o porezu na dobit koje provode pojedina poduzeća i podružnice. Izmjena je donesena u studenome 2021. i prema njoj će multinacionalne grupe i određena samostalna poduzeća morati objavljivati izvješće o informacijama o porezu na dobit ako premaše 750 milijuna eura prihoda u dvije uzastopne financijske godine.

U izvješće će morati uključiti popis svih društava kćeri u EU, kao i u nekooperativnim poreznim jurisdikcijama. Zanimljivo je da će i revizori dobiti dodatni zadatak da navedu je li društvo koje revidiraju bilo dužno objaviti takvo izvješće i je li izvješće objavljeno. Izmjene će se početi primjenjivati najkasnije od datuma početka prve financijske godine, koja počinje 22. lipnja 2024. ili nakon tog datuma. Osim toga, Europska komisija planira donijeti i direktivu (DAC 8) na temelju koje bi se razmjena informacija u području oporezivanja proširila i na kriptoimovinu i na e-novac. 

04. srpanj 2022 05:03