Poslovna sposobnost: Kada se i na koji način stječe i gubi

I ljudi i tvrtke imaju poslovnu sposobnost. I jedni i drugi jednostavno je stječu i komplicirano gube, s tim da je u slučaju tvrtki to mnogo lakše, osim kad se zakompliciraju predstečaj ili stečaj. Kod ljudi sve je mnogo složenije, obvezan je proces koji traje, pa onaj tko ga pokreće mora biti siguran da je doista potreban

Poslovna sposobnost je karakteristika koja se vezuje i uz fizičke i uz pravne osobe. Zbog važnosti poslovne sposobnosti, zakonom su određeni uvjeti kako, kada i na koji način se stječe i gubi. Važnost pitanja poslovne sposobnosti i nužnost pravnog uređenja tog pojma zakonskim propisima ogleda se u tome što je poslovna sposobnost kao karakteristika nužna da bi pravne i fizičke osobe mogle nastupati u pravnom prometu, odnosno, sklapati pravne poslove, a time i ostvarivati učinke i preuzimati na sebe obveze koje pravni poslovi nose.

Zbog različitih karakteristika pravnih i fizičkih osoba, različiti su i načini stjecanja i gubitka poslovne sposobnosti. Možemo reći da su zbog svojstva pravnih osoba stjecanje i gubitak poslovne sposobnosti jednostavniji i lakši nego kod fizičkih osoba. Naime, u slučaju fizičkih osoba postoje šire mogućnosti gubitka i stjecanja poslovne sposobnosti, a ujedno su propisani izvanparnični sudski postupci koji imaju za cilj utvrđenje postojanja ili nepostojanja njihove poslovne sposobnosti.

Lako je i jednostavno steći

Kada govorimo o pojmu poslovne sposobnosti, zanimljivo je da pravni propisi ne daju izravnu definiciju tog pojma, već se poslovna sposobnost smatra karakteristikom, odnosno kvalitetom koju imaju fizičke osobe i pravne osobe. Naime, odredba čl. 18 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) propisuje da poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjima volje stvarati pravne učinke, što znači da je pojam poslovne sposobnosti zakonski opisan kao karakteristika vezana uz mogućnost fizičke i pravne osobe da vlastitim očitovanjem volje stvara pravne učinke.

Što se tiče načina stjecanja poslovne sposobnosti fizičkih osoba, zakon propisuje da fizičke osobe poslovnu sposobnost stječu u pravilu svojom punoljetnošću, dakle s navršenih 18 godina. Osim navršavanjem punoljetnosti, poslovna sposobnost se iznimno može steći i ranije i to odlukom suda donesenom u izvanparničnom postupku u korist maloljetnika koji su navršili 16 godina i postali su roditelji, ili zaključenjem braka prije punoljetnosti u onim slučajevima kada sud u izvanparničnom postupku dopusti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zdrava za brak te da za zaključenje braka postoje opravdani razlozi. Osoba koja nije punoljetna i nema poslovnu sposobnost može stvarati samo one pravne učinke određene zakonom, a umjesto fizičke osobe koja nema poslovnu sposobnost njezinu će volju očitovati njezin zakonski zastupnik ili skrbnik. Pravna osoba poslovnu sposobnost stječe danom nastanka, odnosno danom upisa u mjerodavni registar. Za pravnu osobu volju očituju njezina tijela, pri čemu će se u sumnji jesu li tijela pravne osobe postupala kao tijela pravne osobe smatrati da jesu ako treći nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ta osoba ne postupa u tom svojstvu.

Prestanak postojanja

Gubitak poslovne sposobnosti pravnih osoba vezan je uz njihov prestanak postojanja. Pritom, do prestanka postojanja, a time i gubitka poslovne sposobnosti može doći donošenjem odluke same pravne osobe o prestanku postojanja te nakon likvidacijskog postupka pravna osoba prestaje postojati. S druge strane, pravne osobe mogu prestati postojati i bez svoje volje kad se nad njima zaključi stečajni postupak.

Fizičke osobe poslovnu sposobnost gube smrću, ali je mogu izgubiti i u sudskom izvanparničnom postupku temeljem konstitutivne odluke suda o lišenju poslovne sposobnosti, i to pod uvjetima i na način predviđen zakonom.

Sudski postupak i uvjeti za gubitak poslovne sposobnosti fizičkih osoba definirani su Obiteljskim zakonom (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23). Tim je zakonom ujedno definiran i postupak stavljanja pod skrbništvo punoljetnih osoba koje su lišene poslovne sposobnosti odlukom suda. Bitno je naglasiti da pravne osobe mogu biti samo potpuno poslovno sposobne i kod njih ne postoji mogućnost ograničenja ili lišenja poslovne sposobnosti, a fizičke osobe mogu biti potpuno poslovno sposobne, poslovno nesposobne ili djelomično poslovno sposobne.

Sudski postupak obvezan

Poslovna sposobnost fizičke osobe stečena punoljetnošću može se djelomično ograničiti isključivo odlukom suda donesenom u izvanparničnom postupku. Naime, prema Obiteljskom zakonu svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama za koje smatra da ih je potrebno lišiti poslovne sposobnosti, a Centar za socijalnu skrb je taj koji je ovlašten pokrenuti postupak pred sudom. Štoviše, Obiteljskim zakonom propisana je dužnost pokretanja takvog postupka s obzirom na to da se smatra da je stavljanje osobe koja nije sposobna brinuti se o svojim pravima pod skrbništvo u njezinu interesu.

Pritom, Obiteljskim zakonom propisana je posebna dužnost zdravstvenih ustanova i izabranih doktora opće odnosno obiteljske medicine da na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti centru za socijalnu skrb dostave podatke o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima. No, prije dostavljanja obavijesti potreban je pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju ili njezina zakonskog zastupnika. To je ujedno i najotegotniji preduvjet pokretanja postupka oduzimanja poslovne sposobnosti fizičkih osoba.

Centar za socijalnu skrb predložit će sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi osobu bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti te će osobi za koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti imenovati posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika. Posebni skrbnik ovlašten je i dužan poduzimati radnje te zastupati interese osobe samo u postupku za koji je imenovan.

Stručno mišljenje je temelj

Razlozi zbog kojih poslovna sposobnost fizičkoj osobi može biti ograničena propisani su Obiteljskim zakonom. Oni su ponajprije duševne smetnje, ali i drugi razlozi koje zakon izričito ne imenuje, ali ih općenito navodi kao razloge zbog kojih fizička osoba nije sposobna brinuti se o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili zbog kojih fizička osoba ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se. Zbog tih razloga fizička osoba ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti, već će biti lišena poslovne sposobnosti samo u onom dijelu u kojem sud utvrdi da nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.

Prije donošenja odluke o lišenju poslovne sposobnosti sud je dužan pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Dakle, odluka suda o lišenju poslovne sposobnosti nužno mora biti utemeljena na stručnom mišljenju vještaka medicinske struke.

Koje se odluke onemogućuju

Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud je dužan odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno obavljati u odnosu na osobno stanje te imovinu. Pritom, radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno obavljati, a koje se odnose na osobno stanje mogu biti davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo. S druge strane, radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno obavljati, a koje se odnose na njezinu imovinu mogu biti raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima.

Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti kojim se utvrđuju poslovi koje osoba nije sposobna samostalno obavljati, a koji se odnose na njezinu imovinu, sud je dužan detaljno odrediti i točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja iznad kojega ta osoba ne može samostalno raspolagati. Tim rješenjem sud će opisati imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom osoba lišena poslovne sposobnosti ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

Kod djelomičnog lišavanja poslovne sposobnosti fizička osoba za sve poslove u pogledu kojih nije sudskom odlukom izričito lišena poslovne sposobnosti ima očuvanu poslovnu sposobnost te ih može samostalno i nesmetano poduzimati.

Nakon što je donesena odluka suda o lišenju poslovne sposobnosti, Centar za socijalnu skrb dužan je u daljnjem roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.

Što nakon odluke o lišavanju

Nakon što je fizička osoba u sudskom izvanparničnom postupku odlukom suda lišena poslovne sposobnosti i nakon što je tu osobu Centar za socijalnu skrb stavio pod skrbništvo i imenovao joj skrbnika, postoje određene Obiteljskim zakonom propisane obveze ustanovljene s ciljem kontrole osoba koje su lišene poslovne sposobnosti i mogućnosti da je vrate ako su za to ispunjene pretpostavke.

Tako skrbnik osobe lišene poslovne sposobnosti ima zakonsku dužnost jednom na godinu pribaviti od njezina izabranog doktora obiteljske medicine mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti zasnovano na mišljenju liječnika specijalista. Takvo mišljenje skrbnik je dužan dostaviti Centru za socijalnu skrb kao sastavni dio izvješća o svom radu. Ako skrbnik bez opravdanih razloga ne dostavi mišljenje izabranog doktora obiteljske medicine kao sastavni dio izvješća o radu, Centar za socijalnu skrb će ga upozoriti na to i pozvati da dostavi mišljenje, a ako ga ne dostavi ni nakon naknadnog poziva, pokrenut će postupak za razrješenje skrbnika. Također, Centar za socijalnu skrb ima zakonsku dužnost svake tri godine preispitati potrebu skrbničke zaštite štićenika i o tome sastaviti posebno pisano izvješće.

Načela i mogućnosti

Ako tako proizlazi iz mišljenja liječnika specijalista i izvješća Centra za socijalnu skrb, sud može, također u izvanparničnom postupku, odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti ili da joj se poslovna sposobnost vrati. U slučaju donošenja takve sudske odluke skrbništvo prestaje kad rješenje o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćno.

Odredbom čl. 233 Obiteljskog zakona propisana su temeljna načela koja je nužno potrebno poštovati u postupcima koji se provode s ciljem utvrđenja gubitka poslovne sposobnosti, odnosno lišavanja poslovne sposobnosti.

Prvo načelo propisuje zaštitu osoba s invaliditetom, na način da je, ako je to moguće, njih potrebno osigurati drugim sredstvima i mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne sposobnosti i skrbničkoj zaštiti. Nadalje, u provođenju skrbničke zaštite potrebno je težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika. Također, u postupanju sa štićenikom moraju se uzeti u obzir osobnost te sadašnja ili prije izražena stajališta osobe, kao i zaštita njezina dostojanstva i dobrobiti.

Potrebno je poticati samostalno donošenje štićenikovih odluka te mu pružati podršku u donošenju odluka, kao i sudjelovanju u životu zajednice. Skrbnik je dužan prihvatiti štićenikove želje i stajališta, osim ako je to u suprotnosti s njegovom dobrobiti. 

Prije pokretanja postupka - Što treba znati i pozorno promotriti

Pravne osobe ne mogu biti djelomično poslovno sposobne, nego poslovnu sposobnost stječu svojim nastankom, a gube prestankom postojanja.

Fizičke osobe poslovnu sposobnost stječu u pravilu punoljetnošću, a ranije s navršenih šesnaest godina u slučaju da postanu roditelji ili sklapanjem braka.

Fizičke osobe mogu poslovnu sposobnost djelomično izgubiti isključivo na temelju odluke suda o lišenju poslovne sposobnosti donesene u izvanparničnom postupku.

Osobe koje su lišene poslovne sposobnosti Centar za socijalnu skrb stavlja pod skrbništvo te im imenuje skrbnika koji umjesto njih obavlja poslove za koje im je oduzeta poslovna sposobnost.

Postoji zakonska obveza medicinskog praćenja zdravstvenog stanja osoba lišenih poslovne sposobnosti i preispitivanja jesu li ispunjene pretpostavke za vraćanje poslovne sposobnosti.

Postoji mogućnost ponovnog vraćanja djelomično lišene poslovne sposobnosti ako se ispune za to zakonom predviđene pretpostavke.