Uza sve potpore koje država daje za održavanje gospodarstva tijekom gotovo godinu i pol teško je očekivati da će u državnom proračunu naći novca za novi oblik državne pomoći poduzetnicima u obliku retroaktivnog umanjenja porezne osnovice iz prijašnjih fiskalnih godina i povrat prije plaćenoga poreza na dobit. No bit će izvrsno ako se to dogodi
Polovinom svibnja 2021. Europska komisija objavila je preporuke državama članicama o poreznom tretmanu gubitaka u poslovanju koje poduzetnici zabilježe 2020. i 2021. zbog posljedica krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Preporučuje im uvođenje poreznih mehanizama kojima bi se poduzetnicima koji zbog tih mjera ostvaruju gubitke olakšali problemi s likvidnošću i popravio novčani tok. Preporuka se odnosi na poduzetnike kojima je u jednom razdoblju onemogućen rad ili sužen opseg poslovanja, što je rezultiralo poslovnim gubicima 2020., a možda i 2021.
Prema preporuci, poduzetnicima koji su 2020. i 2021. ostvarili gubitke, a u prethodnim godinama pozitivno su poslovali i ostvarivali dobit, država bi mogla omogućiti da taj porezni gubitak umanje za dobit ostvarenu prije pandemije. Slikovito rečeno, preporučuje se da se za porezne gubitke nastale 2020. i 2021. naknadno umanji porezna osnovica dobiti ostvarene u prijašnjim godinama, što bi naknadno smanjilo poreznu obvezu za prethodne godine.
O čemu je točno riječ
Ako se to provede, država bi poduzetnicima vratila porez na dobit koji su platili za 2019. ili možda čak i za prijašnje dvije godine, odnosno dio toga poreza, već ovisno o odnosu prije ostvarene dobiti i sada zabilježenoga poreznog gubitka. Komisija preporučuje da se prijenos gubitka na razdoblje unatrag omogući za dobit ostvarenu 2019., a možda i za onu ostvarenu u 2018. i 2017., ali ne za prijašnje godine, te da se ograniči iznos do kojega se omogućuje naknadno umanjenje porezne osnovice.
Ako prihvati preporuku, država bi poreznim obveznicima koji su prijašnjih godina plaćali porez na dobit, a 2020. i 2021. zbog utjecaja pandemije ostvaruju porezne gubitke, vratila prije plaćeni porez, što bi poboljšalo njihovu likvidnost. U preporuci Europske komisije naglašava se da je taj model fiskalne pomoći posebno važan mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima, a takvih je najviše u strukturi hrvatskoga gospodarstva.
Što je već u zakonu
Većina država Europske unije, uključujući i Hrvatsku, ima poreznu regulativu koja omogućuje prijenos poreznoga gubitka u iduća porezna razdoblja, neke države bez vremenskog ograničenja, a neke uz vremensko ograničenje prava na prijenos gubitka. U Hrvatskoj se porezni gubitak može prenositi pet godina i u tom razdoblju upotrebljavati za umanjenje osnovice poreza na dobit. Preporuka Europske komisije ide u obrnutom smjeru kako bi se umjesto poreznih povlastica u budućnosti porezna pogodnost ostvarila sada, ne na temelju buduće dobiti, nego na temelju dobiti ostvarene u prethodnoj ili u više prethodnih godina.
Je li objektivno izgledno da Hrvatska prihvati preporuku EU i obveznicima poreza na dobit omogući prebijanje poreznih gubitaka ostvarenih 2020. i 2021. s osnovicom poreza na dobiti prethodnih fiskalnih godina? Provođenje preporuke EU podrazumijeva da država poduzetnicima koji su u pandemiji ostvarili porezne gubitke sada vrati porez na dobit koji su platili za 2019. ili čak za 2018. i 2017., za što bi sada trebalo osigurati novac u državnom proračunu.
Porez već jest manji
Valja podsjetiti na to da se hrvatski poduzetnici koji su pogođeni javnozdravstvenim mjerama 2020. i 2021. koriste s više oblika državne pomoći: novčanim potporama za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena, oslobađanjem od doprinosa na sufinancirane neto plaće, oslobađanjem od ukupnih ili dijela izravnih poreza i doprinosa za socijalna osiguranja dospjelih od travnja do lipnja 2020. i, kao posljednjom mjerom uvedenom na prijelazu između 2020. i 2021. – nadoknadom fiksnih troškova trgovačkim društvima i obrtnicima kojima je odlukom Stožera civilne zaštite zabranjen rad. Različite oblike novčanih pomoći dodjeljivala su i druga ministarstava i lokalne jedinice (za sport, umjetnost i kulturu, poljoprivredu).
U trgovačkim društvima svi su oblici tih državnih potpora, bilo izravnih novčanih potpora bilo troškova za koje je poduzetnik bio oslobođen obveze njihova plaćanja i troškova koje mu je nadoknadila država iako ih nije snosio on, umanjili osnovicu poreza na dobit. Pri tome prema vrijedećim propisima poduzetnici i na toj osnovi mogu iskazati porezni gubitak i iskoristiti ga za umanjenje osnovice poreza na dobit u sljedećih pet godina. Stoga je objektivno teško očekivati da će se uza sve navedeno u hrvatskome državnom proračunu naći novac za novi oblik državne pomoći poduzetnicima u obliku retroaktivnog umanjenja porezne osnovice iz prijašnjih fiskalnih godina i povrat prije plaćenoga poreza na dobit. No ako bi se za to pronašla sredstva, bila bi to itekako dobrodošla financijska injekcija poduzetnicima kojima je pandemija prouzročila gubitke.