Nova vremena donijela su, kako to obično biva, nove generacije, a s njima i narcizam u velikim dozama. Ono što je nekada bilo oznaka patološkog narcizma, danas je prosjek. Ipak, to ne znači da društvo ide u lošem smjeru. To je samo rezultat društvenih promjena i prilagodbe današnjem vremenu orijentiranom na individualne vrijednosti gdje je svačiji pogled na svijet jednako vrijedan, objašnjava u intervjuu za Lider Nataša Jokić Begić, klinička psihologinja i profesorica na Odsjeku psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Zašto su nove generacije usmjerenije na sebe?
Kako se odrastanje u takvoj okolini odražava na njih?
- Roditelji im odmalena objašnjavaju zašto nešto od njih traže i zašto je nešto potrebno raditi. Kad dolaze u školu, kasnije i na tržište rada, oni traže da se kao i dotad uvažavaju njihove potrebe, da im se objasni zašto nešto rade. Za razliku od prijašnjih generacija, istraživanja pokazuju kako puno više traže mentoriranje, ali na ravnopravan način. Dakle, vježbenik želi da mu nadređeni objasne zašto i kako raditi te da ga vode na putu napretka.
Što se događa ako radna okolina ne pruža to što žele?
- Karakteristično za te mlađe generacije je da oni neće trpjeti nikakve naredbe. Ako vide da ne napreduju ili da ih se ne uvažava na radnome mjestu ili ako im netko sustavno nameće svoju volji, oni će otići. Puno su samouvjereniji i sami od sebe imaju velika očekivanja. Samim time skloniji su i poduzetništvu, pokretanju vlastitih poslova. Ako im to ne odgovara i od toga će lakše odustati od prijašnjih generacija jer ne kreiraju jasne identitete.
Možete li to pojasniti?
- Kod njih je puno lakša izmjenjivost uloga i identiteta. Ne određuje ih posao kojim se bave, ne temelje svoj identitet na tome. Za razliku od mene koja sam od početka karijere psihologinja i vjerojatno ću to biti do kraja profesionalnog života, oni se lako prebace na nešto drugo. Na primjer, prvo će raditi kao ekonomist, a onda će se za par godina odlučiti za kraft pivovaru. Njih pogoni vlastiti razvoj, a ne lojalnost firmi i autoritetu. Upravo zbog tih promjenjivih identiteta, inzistiraju na ravnoteži posla i privatnog života jer se podjednako žele razvijati i profesionalno i privatno. Stoga nije rijetko da netko ima super rezultate na poslu, ali i da su jako uspješni u, primjerice, penjanju na stijeni.
Što donosi njihova pojačana narcisoidnost na radnom mjestu?
- Masovnijim stupanjem na tržište rada tih generacija očekuju se međusobne borbe narcisa na radnim mjestima. No, to ne moramo promatrati kao nešto loše. To je naprosto promjena. Iako to znači negativne međuljudske odnose, jako je puno pozitivnih stvari koje će to donijeti, osobito po pitanju produktivnosti i učinkovitosti rada. Nove generacije stupaju i na čela tvrtki i tu je sada zanimljiva situacija. Kao šefovi morat će pripaziti na ponašanje jer neće imati kime upravljati budući da novije generacije bez pardona odlaze s radnog mjesta ako im ono ne ispunjava želje i stremljenja.