Što i kako
StoryEditor

Kako je neradna nedjelja donijela manje plaće zaposlenima u trgovini

12. Rujan 2023.

Izmjene i dopune Zakona o trgovini prema kojima od 1. srpnja 2023. godine trgovine ne smiju biti otvorene nedjeljom (osim 16 nedjelja u godini) i blagdanom izravni su povod poslodavcima u toj djelatnosti za drugačije uređenje rasporeda radnog vremena zaposlenih.

Zakon o trgovini ne uređuje radno vrijeme radnika nego radno vrijeme prodajnih objekata, pa je raspored radnog vremena radnika u toj branši posljedica i rezultat propisa koji uređuju pravila obavljanja djelatnosti trgovine. Kad bi Zakon o trgovini sadržavao odredbe o rasporedu radnog vremena radnika, taj bi posebni propis imao prednost u primjeni u odnosu na opće radno zakonodavstvo.

Nejednaki raspored

Na zaposlene u trgovini primjenjuju se pravila rasporeda radnog vremena kako je propisano Zakonom o radu kao općim propisom radnog prava. Prema osnovnoj definiciji, raspored radnog vremena je raspored trajanja rada radnika kojim je utvrđeno u koje dane je radnik obvezan raditi te u koji sat mu određenog dana rad počinje i završava. Raspored može biti uređen propisom, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ako raspored nije uređen nijednim od navedenih dokumenata, odluku o rasporedu donosi poslodavac. Poslodavac je dužan radnika najmanje tjedan dana prije obavijestiti o njegovom rasporedu radnog vremena i možebitnoj promjeni rasporeda. Iznimka od obveze obavještavanja tjedan dana unaprijed su hitne potrebe posla koje poslodavac nije mogao predvidjeti i izbjeći, a zbog kojih je promjena rasporeda radnog vremena bila nužna. Svakom se radniku radno vrijeme može rasporediti u jednakom ili u nejednakom trajanju po danima i tjednima, čak u nejednakom trajanju po mjesecima. Raspoređuje se radnikovo tjedno radno vrijeme ugovoreno ugovorom o radu.

Kako posao zahtijeva

Ako je radnik zaposlen s punim radnim vremenom, na dane u tjednu raspoređuje se 40 sati, a ako je zaposlen s polovinom radnog vremena od npr. 20 sati na tjedan, raspoređuje se tih 20 sati. Nejednaki raspored omogućava da se radno vrijeme odredi u različitom trajanju i u različite dane u tjednu, čak u nejednakom trajanju po tjednima, ali uz ograničenje prema kojemu radnik ne smije u jednom tjednu raditi dulje od 50 sati. U nejednakom rasporedu mora se pratiti i prosječno tjedno radno vrijeme svakog radnika tako da u razdoblju od četiri mjeseca ne smije iznositi više od 48 sati prosječno na tjedan, pri čemu se u razdoblje od četiri mjeseca ne uključuju razdoblja godišnjeg odmora i razdoblja bolovanja.

Pri donošenju odluke o rasporedu radnog vremena poslodavac mora uvažiti obvezni dnevni i tjedni odmor radnika i radno vrijeme rasporediti tako da u svaka 24 sata radnik ima najmanje 12 sati odmora, a u svakom tjednu najmanje 36 sati odmora. Tjedni se odmor može odrediti nedjeljom, subotom ili ponedjeljkom, ali ako to potrebe posla zahtijevaju, može biti određen i u neki drugi dan u tjednu. Tih pravila dužni su se pridržavati i poslodavci u djelatnosti trgovine. Oni će u pravilu neradne nedjelje prodajnog objekta odrediti kao dan tjednog odmora, ali mogu kao dan tjednog odmora odrediti i dan koji pada u blagdan, uz uvjet da su raspored radnog vremena odredili unaprijed i da su o takvom rasporedu tjedan dana unaprijed obavijestili radnika.

Racionalni trgovci

Ako je rasporedom radnog vremena dan tjednog odmora radnika određen u dan koji je ujedno i državni blagdan, radnik nema pravo na naknadu plaće za dan blagdana. On toga dana po svom rasporedu rada nije ni trebao raditi. Pravo na naknadu plaće za blagdan u koji ne radi ostvaruje samo radnik koji bi toga dana po rasporedu rada trebao raditi, a zbog blagdana ne radi. Riječ je o izričitoj odredbi čl. 95. Zakona o radu koju su iskoristili poslodavci u trgovini i gospodarski racionalno rasporedili radno vrijeme tako da su dane obveznog tjednog odmora odredili u dane koji obuhvaćaju neradne nedjelje i državne blagdane, odnosno kombinirano. Trgovci su se rukovodili novim Zakonom o trgovini i radnikovo ugovoreno radno vrijeme rasporedili u dane u koje im je dopušteno obavljati djelatnost. Posljedično, ako radnik u dan blagdana nije prema unaprijed određenom rasporedu rada trebao raditi, za taj dan nema pravo na naknadu plaće.

Riječ je o novim okolnostima u kojima se obavlja djelatnost trgovine i pitanje je koliko je to doista bio interes zakonodavca. Hrvatska ima 14 blagdana i ako poslodavac trgovac rasporedi radno vrijeme tako da dani tjednog odmora padaju na dan blagdana, radnik može biti u situaciji da nikada ne ostvari pravo na naknadu plaće zato što na blagdan ne radi.

22. svibanj 2024 18:57