Rodna ravnoteža: Zakonodavac će intervenirati u postupak i način odabira članova uprava

Dan žena bio je i prošao, ali žene ostaju ovdje cijelu godinu i cijelu se tu godinu i dalje nose s mnogim problemima i zaprekama zato što su – žene. Istina je da je mnogo toga bolje nego prije, ali i da ima još posla. Korak dalje trebala bi biti europska Direktiva 2022/2381, koju članice trebaju primijeniti do 2026. da bi se povećao broj žena na upravljačkim pozicijama kompanija uvrštenih na burzu. Koje ih obveze ili sankcije očekuju?

Direktivom (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama od 23. studenoga 2022. (Direktiva) nastoji se planski zadanim ciljevima koji se imaju ostvariti do 30. lipnja 2026. s pomoću mjera, sredstva i sankcija koje su države članice dužne osigurati, rapidno povećati broj žena na upravljačkim pozicijama.

Glavni cilj Direktive je osigurati primjenu načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te postići rodno uravnoteženu zastupljenost među najvišim rukovodećim položajima. Direktiva se odnosi na trgovačka društva uvrštena na burzu koja zadovoljavaju određene kriterije u pogledu visine prihoda i broja zaposlenika, što znači da će pod primjenom novih propisa koji će se u Hrvatskoj donijeti ili izmijeniti radi provedbe Direktive biti trgovačka društva čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu u jednoj ili više država članica Europske unije.

Delikatno upletanje

Direktiva je važna jer će radi njezine primjene zakonodavac morati intervenirati u postupak i način odabira članova uprava, kao i omogućiti ženama da prava osigurana Direktivom mogu efektivno ostvariti u sudskom postupku u kojem će teret dokaza da je postupak odabira proveden sukladno pravilima koja osiguravaju rodnu ravnopravnost biti na trgovačkom društvu.

Zakonodavac mora propise radi primjene Direktive donijeti zaključno do 28. prosinca 2024., tako da ćemo u ovoj kalendarskoj godini svjedočiti njezinoj primjeni u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da je s pozicije države izazovno na bilo koji način intervenirati u poduzetničke slobode, posebice glede tako delikatna pitanja koje se tiče upravljanja trgovačkim društvima, bit će svakako zanimljivo vidjeti koje će obveze, ali i sankcije, zakonodavac nametnuti uvrštenim trgovačkim društvima radi postizanja rodne ravnopravnosti.

Zašto Direktiva

Direktivom je naglašeno kako Europska unija ima veliku bazu visokokvalificiranih žena koja neprestano raste, s obzirom na to da na njezinu području 60 posto osoba sa sveučilišnom diplomom čine žene, koje su unatoč tomu što su brojnija visokoobrazovana radna snaga ipak nedovoljno uključene u tržište rada i zastupljene na rukovodećim položajima.

Također, kao mnoge razloge donošenja Direktive navodi se da prisutnost žena u upravama poboljšava korporativno upravljanje jer se timski rad i kvaliteta donošenja odluka poboljšavaju raznovrsnijim i kolektivnim načinom razmišljanja koji uključuje širi raspon perspektiva. Upućuje se na brojne studije koje su pokazale da raznolikost dovodi do aktivnijega poslovnog modela, uravnoteženijih odluka i poboljšanih profesionalnih standarda u upravama koji bolje odražavaju društvenu stvarnost i potrebe potrošača, a rodnom se ravnotežom potiču i inovacije.

Također, navodi se da su brojne studije pokazale i da postoji pozitivan odnos između rodne raznolikosti na razini najvišeg rukovodstva i financijske izvedbe i profitabilnosti trgovačkog društva. Postizanje rodne ravnoteže u upravama sa stajališta Direktive od ključne je važnosti za osiguravanje konkurentnosti Europske unije u globaliziranom gospodarstvu. No broj žena u upravama tijekom posljednjih godina rastao je vrlo sporo na razini cijele Europske unije, što se sada nastoji promijeniti donošenjem Direktive.

Tko je ipak izuzet

Uvodno je istaknuto da je Direktiva adresirana samo na uvrštena trgovačka društva, i to zato što su upravo uvrštena društva posebno gospodarski važna, vidljiva i utječu na tržište u cjelini. Također, smatra se da javna priroda uvrštenih trgovačkih društava opravdava da ih se uredi više u javnom interesu. Od primjene Direktive ipak su izuzeta uvrštena trgovačka društva koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura ili čija godišnja ukupna bilanca ne premašuje 43 milijuna eura.

Taj cenzus odnosi se na sve države članice, što s obzirom na veličinu gospodarstva i prihode koje ostvaruju uvrštena društva u Hrvatskoj znači da se pod primjenom pravila o rodnoj ravnoteži koje Direktiva nosi neće naći velik broj trgovačkih društava. Ipak, a što je istaknuto i u samoj Direktivi, uvrštena društva postavljaju standarde za šire gospodarstvo, zbog čega se očekuje da će njihove prakse slijediti sva trgovačka društava. Hoće li to biti tako u Hrvatskoj ostaje za vidjeti.

Ciljani omjeri

Direktiva za svoj cilj postavlja da do 30. lipnja 2026. žene moraju zauzeti najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora te najmanje 33 posto svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne i neizvršne direktore, u uvrštenim društvima na koja se Direktiva primjenjuje. Pravila o postizanju rodne ravnoteže odnose se na članove uprava i nadzornih odbora uvrštenih trgovačkih društava. Da bi se postigao taj cilj, Direktiva postavlja minimalne uvjete, odnosno pravila koja su države članice dužne osigurati, a za koje se smatra da će pridonijeti ostvarenju tog cilja.

Također, država će imenovati posebno tijelo odgovorno za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u upravama. Uvrštena trgovačka društva imat će obvezu jednom na godinu tom tijelu dostaviti informacije o rodnoj zastupljenosti u svojim upravama, praveći pritom razliku između izvršnih i neizvršnih direktora, te o mjerama koje su poduzete za postizanju rodne ravnoteže među direktorima. Osim toga, od uvrštenih trgovačkih društava zahtijevat će se objava tih informacija na njihovim internetskim stranicama na primjeren i lako dostupan način.

Kriteriji odabira

Manjak transparentnosti u postupku odabira i kriteriji kvalificiranosti za direktorske položaje prepoznati su kao najveća prepreka rodnoj ravnoteži. Takav manjak transparentnosti sprječava potencijalne kandidate za direktorske položaje da se prijave za uprave u kojima bi njihove kvalifikacije bile najtraženije i da se suprotstave rodno pristranim odlukama o imenovanju. S druge strane, više transparentnosti kod kriterija kvalificiranosti i postupka odabira direktora omogućuje i ulagateljima da bolje procijene poslovnu strategiju trgovačkog društva i donesu utemeljene odluke. Stoga je sa stajališta Direktive važno da su postupci imenovanja u uprave jasni i transparentni te da se kandidate procjenjuje objektivno prema vlastitim zaslugama, neovisno o njihovu rodu.

Direktivom je predviđeno da se kandidati odabiru na temelju komparativne procjene kvalifikacija svakoga kandidata, a u svrhu komparacije moraju se primijeniti jasni, neutralno sastavljeni i nedvosmisleni kriteriji na nediskriminirajući način. Ti kriteriji moraju biti utvrđeni prije postupka odabira. Također, kriteriji moraju biti jasni tijekom cijelog postupka odabira, uključujući tijekom pripreme oglasa za slobodno radno mjesto, faze predodabira, faze uvrštavanja kandidata u uži izbor i uspostave baza kandidata za odabir. U vezi sa uspostavom jasnih unaprijed određenih kriterija za odabir najpovoljnijega kandidata, u Direktivi je naglašeno da se njome ne ometa i ne utječe na svakodnevno upravljanje uvrštenim trgovačkim društvima, s obzirom na to da ona zadržavaju slobodu odabira kandidata na temelju kvalifikacija ili drugih objektivno relevantnih razmatranja.

Pravilo prednosti

Osim uvođenja tih pravila o kriterijima za odabir, kao glavno sredstvo za postizanje rodne ravnopravnosti predviđeno je pravilo prednosti. Naime, države članice dužne su osigurati da se pri odabiru između kandidata koji su jednako kvalificirani u smislu prikladnosti, osposobljenosti i izvršenja dužnosti prednost daje ženskom kandidatu. Samo iznimno, to pravilo prednosti može se staviti izvan snage i to ako u konkretnom slučaju postoje razlozi veće pravne težine kao što je primjerice provedba drugih politika raznolikosti.

Bit će posebno zanimljivo vidjeti na koji će način zakonodavac osigurati primjenu pravila o načinu uspostavljanja kriterija prilikom odabira kandidata, a posebice kojim će mehanizmima nametnuti trgovačkim društvima primjenu pravila prednosti u korist ženskog spola ustanovljenog radi postizanja rodne ravnoteže. Naime, tanka je granica između nametnutog pokušaja uvođenja transparentnosti u postupak odabira i kršenja poduzetničkih sloboda.

Sve informacije o odabiru

Osim obveza da nametnu utvrđenje transparentnih kriterija za odabir kandidata kao i da postignu primjenu pravila prednosti u korist ženskog spola, države članice dužne su osigurati da društvo na njegov zahtjev kandidata obavijesti o sljedećim informacijama: o kriterijima kvalificiranosti na kojima se temeljio odabir, o objektivnoj komparativnoj procjeni kandidata u skladu s tim kriterijima i, prema potrebi, o posebnim razmatranjima koja su iznimno prevagnula u korist kandidata koji nije pripadnik ženskog spola. Zahtjev za pružanje takvih informacija mogao bi podrazumijevati ograničenje prava na poštovanje privatnog života i prava na zaštitu osobnih podataka. Ipak, sa stajališta Direktive takva su ograničenja potrebna, u skladu su s načelom proporcionalnosti te odgovaraju ciljevima od općeg interesa.

Dakle, uvrštena društva neće s uspjehom moći kandidatima odbiti dati tražene informacije pozivom na pravila o zaštiti osobnih podataka ili poštovanje privatnosti. Bitno je naglasiti i da će zakonodavac morati osigurati ženskom kandidatu da pred sudom utvrdi činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti da je taj kandidat bio jednako kvalificiran kao i kandidat drugog spola koji je bio odabran. U takvom je sudskom ili drugom postupku teret dokaza da prava kandidata ženskog spola nisu prekršena na trgovačkom društvu. 

Savjeti i preporuke Što treba napraviti do zadanog roka

– Primjena Direktive za uvrštena društva rezultirat će dodatnim obvezama za usklađenje s novim propisima.

– Uvrštena društva moraju voditi računa o postizanju ciljeva zadanih pravilima o postizanju rodne ravnoteže te užurbano pripremiti svoje akte i poduzeti aktivnosti kako bi izbjegla prekršajne sankcije ili pobojnost odluka o imenovanju članova upravnih i nadzornih tijela.

– Ako žele dostići cilj rodne ravnoteže, uvrštena trgovačka društva, ali i ostala trgovačka društva bez obzira na ustroj, moraju utvrditi jasna pravila za odabir kandidata za izbor na direktorske položaje, kao i definirati transparentne i jasno određene kriterije za odabir te uspostaviti objektivne komparativne metode procjene kvalifikacija kandidata.

– Da bi što lakše postigla cilj rodne ravnoteže, važno je da uvrštena trgovačka društva potiču, podupiru i razvijaju uključenost žena na svim razinama i tijekom njihove karijere, kako bi se osiguralo da su kvalificiranim ženama pružene mogućnosti za zauzimanje položaja u upravama i rukovodećih položaja.

– Važno je da svako uvršteno trgovačko društvo razvije politiku rodne ravnopravnosti kako bi se postigla uravnoteženija rodna zastupljenost na svim razinama. Takve politike mogle bi uključivati predlaganje ženskoga kandidata i muškoga kandidata za ključne položaje, programe mentorstva i smjernice za razvoj karijere za žene te strategije za ljudske potencijale osmišljene kako bi se potaknulo raznoliko zapošljavanje.