Poslodavac koji skrati radno vrijeme mora radniku isplatiti punu plaću i platiti sva javna davanja prema isplaćenoj plaći, a Zavod za zapošljavanje naknadno će mu doznačiti potporu do najviše 2000 kuna. Zahtjev za potporu treba podnositi svaki mjesec i uz njega treba priložiti mnogo dokumenata
Skraćivanje radnog vremena uz potporu države nova je mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je poslovanje ugroženo zbog pandemije bolesti COVID-19. Provodit će je Zavod za zapošljavanje na čijim su mrežnim stranicama objavljeni uvjeti i postupak ostvarivanja novčane potpore.
Poslodavci koji skrate radno vrijeme dijelu svojih radnika ili svim radnicima mogu ostvariti mjesečnu novčanu potporu do 2000 kuna, namijenjenu za isplatu neto plaća. Mjera se može iskoristiti samo za radnike zaposlene na puno radno vrijeme, pri čemu se ne mijenjaju radnikova prava. Radnik radi skraćeno, ali sva socijalna i novčana prava ostvaruje kao zaposlenik s punim radnim vremenom. Ne smije raditi u nejednakom rasporedu i prekovremeno. Potpora se ne može upotrijebiti za radnike koji rade na daljinu (rad od kuće).
Poslodavčeve obveze
Mjera se primjenjuje od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. Visina mjesečne potpore ovisi o neodrađenim satima, tj. satima za koje je puno radno vrijeme skraćeno. Radno vrijeme može se skratiti za najviše pedeset posto, odnosno za dvadeset sati na tjedan, pa se visina potpore određuje prema satima skraćivanja punoga radnog vremena u određenom mjesecu i za svaki mjesec, neovisno o broju radnih dana u mjesecu, može iznositi najviše do 2000 kuna po radniku. Poslodavac koji primi potporu dužan je radniku isplatiti punu plaću određenu ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i iskazati je u obrascu JOPPD zajedno s pripadajućim doprinosima, porezom na dohodak i prirezom.
U drugom retku istoga obrasca JOPPD iskazuje se dio ukupne plaće iskazane u prvom redu, koji je financiran iz državne potpore. Za te je svrhe izmijenjen Pravilnik o porezu na dohodak i određena je nova šifra za iskazivanje podataka o dijelu plaće financiranom iz potpore za skraćivanje radnog vremena. Podaci iz toga zasebnog reda na stranici B obrasca JOPPD upotrebljavat će se isključivo za razmjenu podataka između Porezne uprave i Zavoda za zapošljavanje. Nakon što državne institucije razmijene podatke, Zavod će poslodavcu doznačiti sredstva za neto plaću i doprinose koji se odnose na taj dio radnikove plaće. Dakle, poslodavac mora isplatiti punu plaću i platiti sva javna davanja prema isplaćenoj plaći, a Zavod će mu naknadno doznačiti potporu u visini neto plaće, uvećanu za doprinose iz plaće i na nju koji se odnose na sufinanciranu plaću.
Tko ima pravo
Mjerom očuvanja radnih mjesta mogu se koristiti samo poslodavci koji zapošljavaju deset i više radnika uz kumulativno ispunjenje tri uvjeta: 1) da radno vrijeme skraćuju za najmanje deset posto od ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih s punim radnim vremenom; 2) da im je u mjesecu za koji traže potporu promet smanjen za najmanje dvadeset posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine; 3) da bilježe pad narudžbi, raskide ugovora, nemogućnost isporuke gotovih proizvoda, nemogućnost nabave sirovina i alata i dr. Blaži uvjeti propisani su samo za prerađivačku industriju. Poslodavci iz prerađivačke industrije mogu ostvariti potporu i ako im je pad prihoda manji od dvadeset posto, ali moraju ispunjavati treći propisani uvjet.
Da bi ostvario potporu, poslodavac koji zapošljava od deset do pedeset radnika mora skratiti radno vrijeme za najmanje dvadeset posto radnika, a ako zapošljava 51 i više radnika, mora skratiti radno vrijeme za najmanje deset posto radnika. Potpora se može ostvariti samo za radnike koji su bili zaposleni na dan 31. svibnja 2020., a isključeni su vlasnici, osnivači, članovi uprave, direktori i prokuristi, neovisno o opsegu njihova adnog vremena.
Poslodavac koji namjerava upotrijebiti mjeru, a obvezuje ga kolektivni ugovor, dužan je sa sindikatima potpisnicima kolektivnog ugovora postići sporazum o uvođenje skraćenoga radnog vremena. Ako ga ne obvezuje kolektivni ugovor, sporazum treba postići s radničkim vijećem odnosno sa sindikatom koji djeluje kod poslodavca. Ako nema sporazuma, poslodavac donosi odluku o skraćivanju radnog vremena. Te dokumente poslodavac mora dostaviti Zavodu za zapošljavanje.
Što se mora
Zahtjev za potporu treba podnositi za svaki mjesec, a Zavod će doznačivati sredstva do tridesetog u mjesecu za plaću koja se odnosi na prethodni mjesec (npr. za plaću za srpanj do 30. kolovoza itd.). Uza zahtjev treba priložiti mnogo dokumenata. Među ostalim, tijekom razdoblja upotrebe potpore poslodavac je dužan Zavodu prije svakog tjedna elektronički dostaviti tjedni raspored radnog vremena za svakog radnika za kojega iskorištava potporu s podacima o lokaciji radnikova rada i početku radnog vremena. Nakon isteka mjeseca poslodavac je dužan za svakog radnika za kojeg je dobio potporu Zavodu dostaviti evidenciju radnog vremena koju je potpisao radnik. Poslodavci korisnici mjere za skraćivanje radnog vremena ne smiju do 31. prosinca 2021. isplaćivati dividendu, udjele u dobiti, ne smiju osobama koje su ovlaštene voditi poslove društva isplaćivati bonuse iznad neoporezivih iznosa, ne smiju stjecati vlastite dionice i dodjeljivati pravo na opcijsku kupnju vlastitih dionica.