Što i kako
StoryEditor

Sredstva drugog stupa su naša osobna imovina, no znamo li što s njima možemo i kako se nasljeđuju?

18. Siječanj 2023.
foto Shutterstock

– Već danas se pola iznosa mirovina iz prvog stupa isplaćuje kroz proračun, a zbog sve lošijeg omjera zaposlenika i umirovljenika taj je sustav na vrlo klimavim nogama. Izdvajanja u drugi stup, odnosno privatna štednja je preniska u odnosu na ono što efektivno uplaćujemo u prvi kroz mirovinske doprinose i druge oblike poreza – kaže Sandra Ferenčak, financijska blogerica, te odgovarajući na pitanje što je važno imati na umu kada je u pitanju izdvajanje novaca u drugi stup mirovinske štednje, dodaje je važno osvijestiti kako su sredstva drugog stupa naša osobna imovina te se prema njoj trebamo na taj način odnositi. 

Obvezno mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je organizirano u dva obvezna stupa: u prvi stup, koji djeluje kao solidarni, i drugi stup, koji funkcionira na načelima individualne štednje osiguranika. Osiguranici drugog stupa dijele se u dvije skupine: one koji su obvezno osigurani u drugom stupu i one koji su dobrovoljno izabrali kombinirano mirovinsko osiguranje (jer zbog starosti nisu bili obavezni). Iz mjesečne bruto plaće izdvaja se pet posto mirovinskog doprinosa u drugi stup i taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina, nego je to individualna kapitalizirana štednja svakog osiguranika. Pa u trenutnu odlaska u mirovinu svatko može štednju iz drugog stupa koristiti kao dodatak mirovini iz prvog stupa.

No, koliko zapravo znamo i razmišljamo o tome? Dok u slučaju prvog stupa više-manje nema puno nejasnoća, s drugim stupom je priča nešto kompliciranija. Kada i kako ovu štednju možemo možemo koristiti te kako se nasljeđuje?

Kombinacija I. i II. stupa

Iako je štednja drugog stupa privatna imovina osiguranika, Ferenčak napominje da se ušteđenim sredstvima iz drugog mirovinskog stupa ne možemo raspolagati kako i kada želimo, niti za bilo koju drugu namjenu osim mirovine. Uvjeti za mirovinu propisani su Zakonom o mirovinskom osiguranju i tek kad osoba ispuni uvjet propisane starosne dobi i staža može birati želi li primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa ili samo primati mirovinu iz prvog stupa.

– Osnovni uvjet za isplatu iz drugog stupa je odabir takozvane kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa o kojoj se odlučujete u trenutku stjecanja uvjeta za mirovinu. U tom trenutku možete odabrati i isplatu isključivo iz prvog stupa te se u tom slučaju iznos štednje u drugom se prebacuje u državni proračun – objasnila je Ferenčak te dodala da jedino ako ispunjavate li zakonske uvjete (i ako tako odaberete) možete odabrati mogućnost isplate 15 posto mirovinske štednje iz drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu. No, da biste mogli ostvariti pravo na jednokratnu isplatu, izračunata mirovina iz prvog stupa mora biti 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine.

No, u kojem god slučaju osobni račun u drugom stupu se zatvara, a sredstva po njegovu nalogu prenose se mirovinskom društvu s kojim je ugovorio isplatu mirovine ili se prenose u državni proračun, a odluka pojedinca ovisit će o tome što mu je povoljnije. A kako je Lider objasnio u jednom od tekstova prošle godine, u pravilu je osiguranicima koji su tijekom radnog vijeka primali plaće znatno veće od prosječnih povoljnije izabrati kombiniranu mirovinu, i obrnuto, osiguranicima koji su tijekom radnog vijeka primali niže plaće povoljniji je izbor samo mirovina iz prvog stupa. 

Što u slučaju nasljedstva?

A iako su sva tri stupa, kroz različite oblike, nasljedna, posebnu pažnju treba obratiti baš kod nasljeđivanja iznosa iz drugog stupa. Naime, prvi stup se nasljeđuje u obliku prava na obiteljsku mirovinu, treći stup (ukoliko ga je preminula osoba imala s obzirom na to da je dobrovoljan) nasljeđuje se u potpunosti isplatom nasljednicima, dok je priča kod drugog stupa nešto kompliciranija.

Naime, novac iz drugog stupa se nasljeđuje, ali uz određene uvjete – ovisno o tome je li već počelo korištenje mirovine te imaju li članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ili ne.

Kako objašnjava Ferenčak, ako član obveznog mirovinskog fonda (OMF) premine prije početka korištenja mirovine, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva na računu se nasljeđuju sukladno zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja.

No, ako član OMF-a umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva s računa će se prenijeti u državni proračun nakon što HZMO odredi obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog i to kao da je bio osiguran samo u prvom stupu.

– To ukratko znači da ako nositelj mirovine ima djecu, onda se ta sredstva nasljeđuju u skladu s obiteljskim zakonom o nasljeđivanju. Ako nema djece ili se radi o punoljetnim osobama koje samostalno zarađuju, iznos koji se nalazi u drugom stupu se nasljeđuje. Taj iznos se može i jednokratno isplatiti. Dio sredstava koji je uplaćivan u prvi mirovinski stup u slučaju smrti prenosi se u državni proračun ako nema nasljednika – objasnila je Ferenčak.

Dakle, ako je preminuli osiguranik stekao pravo na mirovinu te je uplaćivao u drugi mirovinski stup njegovi nasljednici koji prema zakonu imaju pravo na obiteljsku mirovinu mogu odabrati žele li mirovinu samo iz prvog stupa (a novac iz drugog naslijediti kao zaseban iznos) ili oba mirovinska stupa, ovisno što je povoljnije.

Međutim, u ovom slučaju treba paziti na tajmin. Ukoliko podnesete zahtjev za obiteljsku mirovinu u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a REGOS-u ste istovremeno podnijeli zahtjev za isplatu novaca iz drugog stupa, potrebno je prvo okončati postupak u HZMO-u. Dakle, prije no što podnesete zahtjev za obiteljsku mirovinu, morate znati želite li da se u nju uračuna i drugi stup ili ta sredstva želite povući kao jednokratnu isplatu (pa u tom slučaju prvo morate kontaktirati REGOS).

Ono što dodatno radi razliku je slučaj u kojem je preminula osoba već bila u mirovinu jer u tom slučaju nasljednici ovise o dogovorenoj vrsti mirovine preminulo. Pojedinačna mirovina se isplaćuje doživotno osobno korisniku, ali nakon njegove smrti više nitko nema pravo na mirovinu, dok se zajednička mirovina se isplaćuje se doživotno korisniku, a nakon njegove smrti u umanjenom iznosu isplaćuje se nasljedniku te postoje još pojedinačna i zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem. Posljednja dva načina se ne isplaćuju doživotno nego je ta isplata vezana ugovorenim vremenskim razdobljem. Ukoliko osiguranik premine prije isteka razdoblja, njegovi nasljednici imaju pravno na isplatu do kraja zajamčenog razdoblja, a tek nakon isteka tog razdoblja završava obaveza isplate prema nasljednicima.

– Ukoliko je već došlo do korištenja mirovine iz drugog stupa, mogućnost nasljeđivanja ovisit će vrsti odabrane mirovine (pojedinačna ili zajednička, sa ili bez zajamčenog razdoblja). U slučaju odabira zajedničke mirovine, u slučaju da supružnik nadživi korisnika, supružniku se nastavlja isplata mirovine do kraja njegovog ili njezinog života. U slučaju odabira zajamčenog razdoblja, nasljedniku se isplaćuje mirovina do kraja zajamčenog razdoblja. Naravno, odabir modela mirovine utječe i na njenu visinu – zaključila je Ferenčak.

02. veljača 2023 22:18