Što i kako
StoryEditor

Statusne promjene tvrtke: Razlika poreza na dobit plaća se samo ako se promijeni vrijednost imovine

22. Veljača 2022.
Zbog različitih tržišnih okolnosti i poslovnih interesa mijenja se pravni oblik tvrtki, primjerice dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću, provode se spajanja, preuzimanja...Poreznih posljedica u takvim slučajevima nema ako se imovina i obveze prenose u poslovne knjige pravnog sljednika prema zatečenoj knjigovodstvenoj vrijednosti

Preoblikovanje poslovnog subjekta i prijenos poslovanja na novi pravni oblik sastavni je dio njegova životnog ciklusa. Zbog različitih utjecaja, tržišnih okolnosti i poslovnih interesa, vlasnici poslovnih subjekata provode preoblikovanje dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću, jednostavno društvo u društvo s ograničenom odgovornošću, provode se spajanja, pripajanja, preuzimanja, razdvajanja i odvajanja dijela poslovnih subjekata. Za te se procese u poreznoj terminologiji upotrebljava naziv statusne promjene, a propisi o računovodstvu rabe termin poslovne kombinacije. Ti se procesi događaju u poslovanju trgovačkih društava, ali i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. Pri donošenju odluka važno je uz ostale pravne i ekonomske utjecaje sagledati i porezne učinke takvih transformacija.

Oporezive razlike

Preoblikovanje iz jednog u drugi oblik trgovačkog društva može i ne mora imati posljedice pri utvrđivanju poreza na dobit. Ako porezni obveznik mijenja pravni oblik, pri čemu se u novom pravnom obliku nastavljaju sve zatečene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, ta promjena ne utječe na oporezivanje.

No, ako se u novom pravnom obliku vrijednosti imovine i obveza evidentiraju prema procijenjenoj vrijednosti pa prema toj osnovi nastane razlika kapitala, ta se razlika oporezuje porezom na dobit. Isto se pravilo primjenjuje kod podjele obveznika poreza na dobit. Pri spajanju, pripajanju i podjeli društva poslovni subjekti koji nastaju takvom transformacijom smatraju se pravnim sljednikom i od prethodnika preuzimaju prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. Pri tome je od ključnog utjecaja postojanje ili odsustvo kontinuiteta u oporezivanju.

Ako je osiguran kontinuitet u oporezivanju porezom na dobit, statusna promjena ne utječe na oporezivanje. Smatra se da je osiguran kontinuitet u oporezivanju ako se imovina i obveze prenose u poslovne knjige pravnog sljednika prema zatečenoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ali ako nije tako, ako pri prijenosu imovine i obveza zbog procjene pojedinih stavaka bilance nastanu razlike, te su razlike oporezive porezom na dobit. Dakako, treba zasebno analizirati svaku namjeravanu statusnu promjenu, promjene koje će nastati kod prethodnika i kod pravnog sljednika imovine i obveza.

PDV i prometni porezi

Statusne promjene u pravilu ne utječu na obvezu poreza na dodanu vrijednost. Prema propisima o PDV-u, promjena oblika društva, spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva u skladu s propisima koji uređuju to područje ne podliježu oporezivanju. Prijenos imovine iz jednog poslovnog subjekta u drugi, kao prateća posljedica statusnih promjena, ne podliježe oporezivanju PDV-om ako su i prenositelj i primatelj porezni obveznici te uz dodani uvjet da primatelj nastavlja obavljati gospodarsku djelatnost za koju ima pravo na odbitak pretporeza. Ako neki od opisanih uvjeta nije ispunjen, isporučitelj imovine obvezan je obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost. Pri tome su u posebnom poreznom režimu nekretnine i osobna vozila kao dio prenesene imovine.

Sve dok se pravni sljednik preuzetom imovinom koristi za obavljanje isporuka oporezivih PDV-om, zadržava se takav porezni status preuzete imovine. Međutim, ako bi se tom imovinom koristio za obavljanje isporuka koje su oslobođene PDV-a, dužan je ispraviti pretporez koji je iskoristio pravni prednik. Razdoblje mjerodavno za ispravak pretporeza za nekretnine iznosi deset godina, a za opremu pet godina računajući od trenutka kada je pri nabavi iskorišten pretporez.

Unos obrta u tvrtku

Porezni propisi poznaju i institut prijenosa gospodarske cjeline, a on se u praksi često upotrebljava pri unosu cjelokupnog obrta u trgovačko društvo. Taj je postupak moguć ako je obrtnik prije prijenosa obrta u trgovačko društvo od obrtničke djelatnosti umjesto poreza na dohodak plaćao porez na dobit. Prijenos gospodarske cjeline mora obuhvaćati poslovne aktivnosti, imovinu i obveze na temelju kojih je u poslovnom i organizacijskom smislu moguće samostalno poslovanje.

Ne smatra se prijenosom gospodarske cjeline ako se na trgovačko društvo prenesu samo novčana potraživanja i obveze, a nekretnine i/ili druga dugotrajna imovina koja je bila na popisu imovine obrta izuzme u privatnu sferu obrtnika. Izuzimanje nekretnine ili druge imovine iz gospodarske u privatnu sferu moguće je prije prijenosa ili nakon prijenosa gospodarske cjeline, ali je u oba slučaja riječ o izuzimanju koje podliježe oporezivanju prometnim porezima, porezom na dobit i porezom na dohodak od kapitala. 

22. studeni 2024 07:44