piše: Stjepan Lović, odvjetnik Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
Registarski sudovi po službenoj će dužnosti upisivati prestanak rada svih dioničkih društava koja u zakonskom roku ne budu provela postupke usklađenja temeljnoga kapitala s eurom. Dodatno su propisane novčane kazne od 2650 eura do 13.270 eura za pravne osobe.
Jedan od zakonskih propisa koji su se promijenili zbog potrebe usklađenja s eurom jest Zakon o trgovačkim društvima pa je zbog usklađenja s eurom donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 114/22). Izmjene Zakona o trgovačkim društvima zbog usklađenja s eurom važne su jer je u njima, osim usklađenja prekršajnih sankcija izraženih u kunama s eurom, sadržana i korjenito važna izmjena koja se odnosi na usklađenje temeljnih kapitala društava uređenih Zakonom o trgovačkim društvima s eurom kao novom službenom valutom. Naime, budući da su društva kapitala imala temeljne kapitale izražene u kunama, a čiji su iznosi i javno izneseni u sudskim registrima mjerodavnih sudova, bilo je nužno izmjenama Zakona o trgovačkim društvima propisati načine i rokove usklađenja temeljnih kapitala društava kapitala s eurom kao novom valutom.
Koji su rokovi
Krajnji je rok za podnošenje prijave usklađenja temeljnoga kapitala s eurom registarskom sudu 2. siječnja 2024. godine. Pritom je dioničko društvo obvezno uskladiti temeljni kapital i prije, i to pri prvoj promjeni temeljnoga kapitala, pri spajanju, podjeli ili zamjeni dionica nominalnim iznosom u one bez nominalnog iznosa, ako se bilo koja od tih promjena dogodi unutar kalendarske godine u kojoj teče zakonski rok za usklađenje temeljnoga kapitala s eurom.
Posljedica je neusklađivanja temeljnoga kapitala drastična jer će registarski sudovi po službenoj dužnosti upisivati prestanak rada svih dioničkih društava koja u zakonskom roku nisu provela postupke usklađenja temeljnoga kapitala. Valja naglasiti i da je neusklađivanje ili nepravilno usklađivanje temeljnoga kapitala predviđeno i kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne od 2650 eura do 13.270 eura za pravne osobe odnosno od 660 eura do 1990 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Tko donosi odluku
Odluku o usklađenju temeljnoga kapitala dioničkog društva donosi glavna skupština, no zanimljivo je da se izmjenama Zakona o trgovačkim društvima maksimalno nastojalo olakšati donošenje te odluke, zbog čega su neka inače stroga pravila za donošenje odluka glavne skupštine izmijenjena kako bi se odluke o usklađenju temeljnoga kapitala donosile što lakše i što brže.
U tom je smislu propisano da pri donošenju odluke o usklađenju temeljnoga kapitala ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini. Također, ta odluka uvijek se donosi običnom većinom, a u donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, i to čak u slučajevima ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa na glavnoj skupštini, te se za valjanost te odluke ne traži da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem.
Smanjenje ili povećanje
Dionička društva dužna su preračunati postojeći iznos temeljnoga kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom pravila sadržanih u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a preračunani nominalni iznos temeljnoga kapitala izražen u eurima potrebno je uskladiti i s novim pravilima koja sada propisuju da temeljni kapital dioničkoga društva iznosi 25.000 eura, kao i da je najniži nominalni iznos jedne dionice jedan euro.
Zbog toga, a kako bi mogla ispravno uskladiti iznose temeljnih kapitala u kunama s eurom, dionička društva morat će provesti postupke povećanja ili smanjenja temeljnoga kapitala. Pritom se iznos dobiven smanjenjem temeljnoga kapitala može unijeti u rezerve kapitala ili se njime može pokriti gubitak, a on se ne smije isplatiti dioničarima niti se može upotrijebiti za to da ih se oslobodi od uplate dionica.
Prijava za upis
Ako pak treba provesti postupak povećanja temeljnoga kapitala, izvori za njegovo povećanje mogu biti zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne rezerve, ostale rezerve, zadržana dobit i dobit tekuće godine. Međutim, ako društvo ne raspolaže nekim od navedenih izvora za povećanje temeljnoga kapitala, dioničari bi trebali razliku uplatiti u društvo na ime povećanja temeljnoga kapitala.
Napokon, nakon donošenja odluke o usklađenju temeljnoga kapitala s eurom dioničko društvo dužno je podnijeti prijavu za upis promjene mjerodavnomu registarskom sudu i Središnjemu klirinškom depozitnom društvu, koji postupke evidentiranja promjena provode u hitnim postupcima.