Nedavno smo pisali in favorem ciljnog ili teleološkog tumačenja u pravu kao uvjeta koji je condicio sine qua non (uvjet bez kojeg se ne može). Povod je bio iznimno hrabar čin pojedinca (Tihomir Blagus) koji je reagirao umjesto države i time riskirao mnogo toga, što se u početku samo naslućivalo, a sada se jasno vidi.
Nakon objave teksta zaprimili smo više upita koji su pokazali da je možda potrebno nešto detaljnije objašnjenje, posebno kako bi i nepravnici, u punoj mjeri shvatili i prihvatili o čemu se radi. Upravo zato ovaj tekst treba uzeti kao neku vrstu nadopune onog prethodnog.
Svaku dvojbu što učiniti je na kraju riješila objava jednog pismena koje je država (konkretno Policijska uprava Zagrebačka) uputila već spominjanom gospodinu Tihomiru Blagusu i tako ga obavijestila da će protiv njega podnijeti optužni prijedlog radi djela iz članka 13. st. 1. i čl. 17. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Da sve bude maksimalno jasno treba kazati da se radi o prilično općenito (dakle široko) propisanim prekršajima koje je teško dovesti u svezu sa onim što je gospodin Blagus nesporno učinio spašavajući imovinu, život i zdravlje sebi i drugima (potankosti su javnosti već poznate i svode se na neovlašteni, očito nasilni ulazak u zatvoreni prostor kako bi se otvorila ustava i spriječila poplava., u čemu je (SREĆOM) uspio).
Policija koja je gospodina Blagusa obavijestila kako će podnijet optužni prijedlog nije pri tome javnost izvijestila kako je do navodnih prekršaja došlo i kakav je vremenski i svaki drugi kontekst sa spomenutim radnjama koje je nesporno poduzeo. Naime, barem načelno, sve moguće kombinacije su moguće i realne, ali kada javnost zna za onaj apsolutno pozitivni dio svakako ima pravo znati i za što eventualno nije tako pozitivno, ali svakako i za kontekst u svakom detalju.
Tako npr. nije svejedno je li gospodin Blagus navodno vrijeđao službene osobe nakon što je prethodno šikaniran zadržavanjem u policojskoj postaji preko svake mjere i potrebe ili ih je (naravno, opet navodno jer nije ništa u tom smislu presuđeno, kamo li pravomoćno presuđeno) npr. vrijeđao jer su ga htjei legitimirati (što traje par minuta).
Globalno gledajući, bez obzira na broj država, može se kazati da prevladavaju dva pravna modela. Jedan kojemu i mi pripadamo je tzv. kontinentalnoeuropski pravni krug koji počiva na jasnoj trodiobi vlasti (zakonodavca, izvršna, sudbena), što znači da se sudovi u obrazloženju svojih odluka pozivaju na konkretne zakone i na konkretne odredbe u tim zakonima, a taj sustav npr. imaju sve države EU (osim Velike Britanije koja je u postupku izlaska).
Detaljno objašnjenje Zakona i je li Blagus kriv ili ne te tumačenje pojedinih dijelova Zakona, možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera koji možete pročitati već od srijede 26.kolovoza.