Što i kako
StoryEditor

Vlada će i dalje raspolagati najvrjednijim državnim nekretninama, sitnije idu lokalnoj zajednici

19. Rujan 2023.
Piše: Stjepan Lović, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić

U javnoj raspravi upravo je Nacrt prijedloga zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Savjetovanje s javnošću omogućeno je od 1. rujna do 1. listopada 2023. pa će zainteresirana javnost moći utjecati na predloženi Nacrt davanjem mišljenja, prijedloga i primjedaba.

Ocjenjujući aktualni zakon, predlagač novoga, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, priznao je da su postupci raspolaganja imovinom previše komplicirani, da ne postoje odgovarajuća baza podataka i dovoljno službenika za provedbu postupaka koji su predmetom Zakona, osobito inženjera i pravnika, zbog čega nije bio učinkovit onoliko koliko je trebao. Prema javno dostupnim najnovijim podacima Ministarstva za 2023., postoje 47.552 aktivna predmeta koja treba riješiti, s time da se godišnje zaprimi oko 10.000 novih.

Je li decentralizacija spas?

Zakonom se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i upravljanje privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku sudskom odlukom. Definirane su nekretnine na koje se Zakon odnosi, a upravljanje njima povjereno je Ministarstvu, županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. te javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode.

Nekretnine u državnom vlasništvu prvorazredni su kapital čijim se učinkovitim upravljanjem mogu ostvariti povoljni gospodarski i fiskalni učinci. Uspješno upravljanje državnim nekretninama prelijeva se na mnoge sektore i područja gospodarskog i društvenog života, stoga zakonodavac optimizaciju upravljanja državnom imovinom vidi u decentralizaciji upravljanja njome. Slijedom toga, Zakonom je predviđeno da samo o procijenjenoj vrijednosti nekretnine ovisi koje će tijelo biti mjerodavno za donošenje odluke o pokretanju postupka raspolaganja nekretninom i odluke o raspolaganju.

Raspodjela po cjeniku

Za nekretnine čija je procijenjena vrijednost ili ukupan iznos procijenjene naknade niži od 130.000 eura ili jednak tom iznosu odluku donose župani ili gradonačelnici, a za iznos viši od navedenoga, do ukupno 1,000.000 eura, mjerodavna je županijska skupština ili gradsko vijeće uz prethodno dobivanje suglasnosti Ministarstva. Ako nekretnina prelazi iznos od 1,000.000 eura, postupak nastavlja Ministarstvo, a ministar odgovoran za poslove državne imovine donosi odluku za nekretnine do iznosa od 1,500.000 eura. O najvrjednijim nekretninama, čija procijenjena vrijednost ili ukupan iznos naknade premašuje 1,500.000 eura, odluku donosi Vlada RH. Dakle, odluka o raspolaganju najvrjednijim nekretninama i dalje bi ostala u djelokrugu Vlade.

Prema najavi Ministarstva, napredak u odnosu na postojeće stanje planira se i uspostavom interoperabilnog informacijskog sustava za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji bi trebao omogućiti ažuriranu, jedinstvenu evidenciju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i praćenje njihova statusa, mogućnosti raspolaganja, podnesenih zahtjeva te učinaka upravljanja nekretninama. Zvuči poznato?

Bez konkretnih rješenja

Dakle, iz svega prethodno navedenoga može se zaključiti da Ministarstvo i dalje ne zna koliko je nekretnina u državnom vlasništvu i kako njima raspolagati. Novi zakon neće riješiti postojeće probleme s raspolaganjem i upravljanjem državnom imovinom, posebice stoga što su ograničeni ljudski i materijalni resursi prepoznati kao nacionalni problem i nije ih moguće riješiti decentralizacijom, zato se već sada opravdano postavlja pitanje učinkovitosti predviđenog sustava. Upitno je ima dovoljno potrebnog osoblja na nižim razinama vlasti, odnosno hoće li se pronaći dodatna radna snaga koja će učinkovito rješavati postupke koji će se planiranim izmjenama propisa s državne premjestiti na lokalnu i područnu razinu uprave, pri čemu valja naglasiti da najvrjednije nekretnine i dalje ostaju predmetom rješavanja na državnoj razini.

Bit će također zanimljivo vidjeti kako će Ministarstvo utvrđivati i razgraničavati strateški i nestrateški važne državne nekretnine. Teškoće u primjeni aktualnog Zakona o upravljanju državnom imovinom zakonodavac je jasno prepoznao, ali nepovjerenje u uspješnost provedbe novoga prijedloga zakona i ostvarivanje proklamiranih ciljeva stvara to što su gotovo isti problemi bili prepoznati već pri donošenju aktualnog Zakona o upravljanju državnom imovinom, a očito njime nisu riješeni, nego se to pokušava učiniti naizgled novim zakonom koji, međutim, ne nudi konkretna rješenja problematike upravljanja državnom imovinom, već uvodi dodatno administrativno opterećenje.

14. lipanj 2024 12:29