Piše: Stjepan Lović
Treba podržati svaki prijedlog zakonodavca čiji je cilj spriječiti dužnike u izbjegavanju podmirenja dugova prema svim vjerovnicima. Tako je Vlada najavila izmjenu Zakona o sudskom registru kojom će biti propisano da je osoba koja osniva trgovačko društvo dužna javnom bilježniku priložiti potvrdu da su ona i društvo u kojem ima poslovne udjele podmirili sva dugovanja prema državi i prema radnicima. Drugo je rješenje da trgovački sudovi u postupku osnivanja društva po službenoj dužnosti putem elektroničke komunikacije s Poreznom upravom provjeravaju jesu li navedena dugovanja namirena u cijelosti.
Ako osoba ne bi mogla priložiti zatraženu potvrdu javnom bilježniku ili ako sud utvrdi postojanje toga duga, neće joj se dopustiti osnivanje novoga trgovačkog društva. Sadašnje rješenje predviđa samo da osobe u postupku osnivanja društva daju izjavu da one i društva u kojima imaju udjele veće od pet posto nemaju nepodmirenih dugovanja prema radnicima, kao i prema državi s naslova poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za davanje netočnih podataka odgovara se kao za lažan iskaz u postupku pred sudom. Ali izostala je bilo kakva provjera istinitosti danih podataka ili pokretanje kaznenog postupka zbog davanja lažnog iskaza.
Već viđeno rješenje
Treba uputiti na to da je predloženo rješenje već bilo dio Zakona o sudskom registru od svibnja 1999. do travnja 2005. i predviđalo je dodatne obveze od osnivača društva. Tada se od njega tražilo da u prijavi za osnivanje trgovačkog društva priloži izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nemaju nepodmirene dospjele obveze te da priloži potvrdu ovlaštene pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nemaju na računima evidentiran nepodmiren nalog za plaćanje, kao i da priloži potvrde Porezne uprave, Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje da on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nemaju nepodmirene obveze na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje. Za davanje netočnih podataka bila je propisana kaznena odgovornost osnivača društva.
Takva obveza onemogućavala je osnivanje novih trgovačkih društava ako su osnivači imali evidentiran bilo koji dug prema bilo kojem vjerovniku. Nakon ukidanja te odredbe Vlada se javno pohvalila da se s novim izmjenama, sukladno kojima se tražila samo izjava osnivača da nema duga prema radnicima i prema državi s naslova poreza i doprinosa, povećala efikasnost upisa u sudski registar. Jasno je i zašto.
Što je efikasnije
Zakonodavac bi trebao što manje intervenirati u postojeća zakonska rješenja, odnosno trebao bi češće kontrolirati njihovu primjenu i efikasno sankcionirati svaku povredu. Nije potrebno stalno smišljati ‘nove‘ prijedloge radi zaštite dužnika, posebno u slučajevima kad je takva zaštita već regulirana. Pa je tako neisplata plaće radnicima, pod kojom se smatra plaća u bruto iznosu, što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću, kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. I neplaćanje poreza i doprinosa prekršajna je sankcija za koju su predviđene znatne novčane kazne, a u nekim slučajevima može čak biti i kazneno djelo.
Sve je dakle već normirano, ali slaba je kontrola i efikasnost u provedbi tih rješenja. Stoga bi bilo efikasnije da država kazneno sankcionira dužnike prema radnicima te upozori javnost da ta kaznena odredba nije samo kozmetičke naravi, što bi bio povod izbjegavanju namirenja obveza prema radnicima. Efikasno kažnjavanje je najbolji razlog za namirenje radnika na vrijeme. Svakako su i vjerovnici ti koji bi trebali provjeravati s kime ulaze u poslovne odnose, a što se lako može provjeriti već i uvidom u javno dostupni sudski registar, gdje postoji mogućnost da se utvrdi je li određena osoba povezana i na koji način s drugim trgovačkim društvima ili u javno dostupnu financijsku dokumentaciju postojećih trgovačkih društava.
Sve će ostati isto
Naime, ni najavljeno rješenje neće spriječiti mogućnost osnivanja društava na ime ‘članova obitelji‘ ili na ime ‘drugih povezanih osoba‘ ili istodobno osnivanje nekoliko trgovačkih društava dok ne egzistiraju navedene obveze prema radnicima i državi, pa onda za određeno razdoblje staviti nekoliko tih novoosnovanih trgovačkih društava ‘u mirovanje‘.
Zato je bolje odustati od najavljenih izmjena Zakona o sudskom registru i početi provoditi postojeća zakonska rješenja. Uostalom, nije uvijek krivnja na poduzetnicima. Posebno u onim slučajevima, koji nisu rijetki, kad nemogućnost poslovanja trgovačkog društva, pa tako i nemogućnost izvršavanja obveza prema vjerovnicima nastane upravo iz razloga za koji je odgovorna država. I to uglavnom ono tijelo koje bi trebalo dati potvrdu o nepostojanju duga.