Zelena tranzicija: Devedeset posto hrvatskih poduzetnika svjesno je da će utjecati na njihovo poslovanje

Najvećom potencijalnom zaprekom na putu prema održivom i zelenom načinu poslovanja poduzetnici i dalje smatraju financiranje projekata. Zapreke u tranziciji za održivo poslovanje vide i u nejasnom i neusklađenom zakonskom okviru te administraciji, što se također očituje u kompleksnosti pripreme projektno-tehničke dokumentacije i duljini postupka dobivanja dozvola

Društveno odgovorno poslovanje i održivost postali su strateški prioriteti i teme. Zelena tranzicija ključni je globalni trend koji transformira način na koji poslujemo, proizvodimo i razmišljamo o ekonomiji. U svjetlu rastuće zabrinutosti za klimatske promjene i očuvanje okoliša, poduzeća se sve više usmjeravaju prema održivim praksama. Poslovni svijet sve više prepoznaje neizbježnu potrebu usvajanja održivih praksi kako bismo se suočili s izazovima 21. stoljeća.

Dinamične promjene na tržištu fosilnih goriva uz to neposredno potiču poduzetnike da razmotre prelazak na obnovljive izvore energije kao ne samo ekološki odgovoran već i ekonomski isplativ izbor. Osim toga, sve više poduzeća osjeća zaokret prema financiranju održivih i zelenih projekata budući da je sve manje dostupnih, osobito povoljnih, izvora financiranja investicija koje nisu održive. Stoga se postavlja pitanje: Jesmo li spremni za tu tranziciju?

Cilj istraživanja

Apsolon i Hrvatska gospodarska komora proveli su istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost, čiji je glavni cilj bio procijeniti utjecaj zelene tranzicije na poslovanje različitih sektora, ali i spremnost poduzeća iz različitih gospodarskih sektora na zelenu tranziciju. Istraživanje se sadržajno nadovezuje na Analizu spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost iz 2021. godine te se pratio pomak u načinu razmišljanja hrvatskih poduzetnika.

Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost provodila se od 17. travnja do 30. srpnja 2023. godine. U prvom dijelu istraživanja, pomoću anketnog upitnika, prikupljeni su podaci, a u drugom je dijelu istraživanja provedena njihova obrada. Podaci za Analizu spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost prikupljeni su od 165 hrvatskih poduzeća, od čega 37 velikih (s više od 250 zaposlenika), 49 srednjih (50 do 249 zaposlenika) i 29 malih (25 do 49 zaposlenika) te 50 mikropoduzeća (do 24 zaposlenika). Subjekti su grupirani u deset velikih skupina djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) te su rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj.

Veliki pomak

U prvoj skupini pitanja tražene informacije odnosile su se na samoprocjenu utjecaja zelene tranzicije na poslovanje poduzeća, identifikaciju glavnog razloga zašto zelena tranzicija nije prilika za razvoj poslovanja ako je percipirana negativno te detekciju uzroka nedostatka interesa za zelenu tranziciju ako ne postoji interes za ulaganje. U odnosu na istraživanje iz 2021., može se primijetiti velik pozitivan pomak u percepciji zelene tranzicije, budući da danas više od 60 posto ispitanika zelenu tranziciju percipira izrazito pozitivno ili pozitivno, a 2021. to je činilo nula posto ispitanika.

Od 60 posto ispitanika koji zelenu tranziciju percipiraju pozitivno, 80 posto ispitanika svoju priliku vidi u korištenju ili razvijanju tehnologija vezanih uz obnovljive izvore energije. Kod ispitanika koji zelenu tranziciju ne percipiraju pozitivno glavni razlog (64,5%) za negativnu percepciju su visoki troškovi ulaganja u odnosu na povrat uloženog. Svega 10 posto ispitanika smatra da zelena tranzicija neće imati utjecaj na njihovo poslovanje.

Većina počela, ali...

Za razliku od prethodne skupine pitanja koja je ispitivala koliko su hrvatska poduzeća upoznata s trenutačnim stanjem i budućim promjenama na tržištu u sferi zelene tranzicije, druga skupina pitanja imala je za cilj definirati aktualno stanje u pojedinom poduzeću, odnosno identificirati na kojoj razini poduzetnik razmišlja o primjeni zelene tranzicije u vlastitom poduzeću. Novo istraživanje pokazuje da je 52,5 posto ispitanika već započelo zelenu tranziciju, što je vidljiv pomak u odnosu na prethodno istraživanje kada je svega 27,1 posto ispitanika izjavilo da je započelo pripreme za zelenu tranziciju.

Isto tako, manje od pet posto ispitanika 2022. izjasnilo se da nema namjeru započeti proces zelene tranzicije, a dvostruko je veći postotak ispitanih poduzetnika to izjavio 2021. godine. Najveća potencijalna prepreka na putu ka održivom i zelenom načinu poslovanja i dalje je financiranje projekata, što je izjavilo 40,3 posto ispitanika. Osim financiranja projekata, važno je istaknuti da poduzetnici najveće prepreke u tranziciji na održivo poslovanje vide u nejasnom i neusklađenom zakonskom okviru te administraciji, što se i očituje u kompleksnosti pripreme projektno-tehničke dokumentacije te duljini postupka dobivanja dozvola.

Strateška komponenta

Treća skupina pitanja ovogodišnjeg istraživanja odnosila se na procjenu utjecaja zelene tranzicije na interne procese. Više od polovice ispitanika (55,8 %) ima namjeru izraditi strategiju zelene tranzicije, 25,6 posto ispitanika već je ima. Upravo u strateškom pristupu zelenoj tranziciji te kontinuiranom praćenju napretka poduzetnici vide priliku za smanjenje troškova poslovanja u budućnosti.

Kao najvažnija strateška komponenta zelene tranzicije istaknuta je financijska podrška putem nacionalnih i europskih programa, što je potvrdilo više od polovine ispitanika. Na pitanje zašto je financijska podrška putem nacionalnih i europskih programa financiranja najvažnija za uspješnu provedbu zelenih strategija, 64,5 posto ispitanika dalo je odgovor da je riječ o visokim ulaganjima, zbog čega je nerealno očekivati da će ih poduzetnici sami financirati. Također, 24,2 posto ispitanika složilo se da je briga o okolišu i energetici zajednička briga za javno dobro te da je bitno da se rješenja i investicije sufinanciraju iz javnih izvora.

Prepoznavanje prilika

Fokus posljednje skupine pitanja bio je prepoznavanje prilika i potencijalnih prepreka u području financiranja aktivnosti zelene tranzicije iz EU fondova. Od potencijalnih izvora sufinanciranja, 65,8 posto ispitanika prepoznalo je Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027., a drugi najpopularniji izbor među ispitanim poduzetnicima je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, što je prepoznalo 57,5 posto ispitanika.

Povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije područje je u kojem su ispitanici pokazali najviše interesa za razvoj budućih projekata (58,5%), a gotovo jednako zanimljivo je i područje za ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti ulaganjem u infrastrukturu (51,7%). Da bi se sve prilike za financiranje projekata i iskoristile, ispitanici (39%) navode da im je potrebna pomoć stručnjaka na području informiranja i edukacija o potencijalnim izvorima financiranja, ali i u pripremi i provedbi projekata.

Reagiranje na promjene

Iz rezultata istraživanja provedenoga prošle godine može se primijetiti trend sve veće zainteresiranosti poduzetnika za implementaciju održivih načela u svoje poslovanje, što je moguća posljedica poremećaja na tržištu nakon dvogodišnje pandemije koronavirusa te nestabilnosti izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu. Gotovo dvostruki udio ispitanika u odnosu na istraživanje iz 2021. godine započeo je proces zelene tranzicije, što upućuje na potrebu prelaska hrvatskih poduzetnika na održiviji način poslovanja, ali i činjenicu da su naši poduzetnici pravodobno uvidjeli važnost zelenih tehnologija.

Osim nepredviđenih situacija poput pandemija, prirodnih katastrofa ili ekonomske krize, konkurencija, tehnološki napredak, potrošački zahtjevi i regulativni pritisak samo su neki od razloga koji mogu prisiliti poduzeća da brzo reagiraju i prilagode svoje poslovanje kako bi preživjela. Međutim, te promjene često zahtijevaju dugoročnu strategiju, ulaganje i promjene u poslovnom modelu. Poduzeća koja su spremna prepoznati i adekvatno reagirati na potrebu promjene mogu ostvariti konkurentske prednosti i dugoročan uspjeh, a one koje se ne prilagode mogu se suočiti s izazovima i rizicima koji mogu ugroziti njihovo poslovanje.

Na dobrom smo putu

Iako je vidljiv trend povećanja interesa za prelazak na održiv način poslovanja, da bi se ostvario puni potencijal koji tranzicija donosi, zelena tranzicija gospodarstva, ulaganje u održivost i postizanje održivog, klimatski neutralnog društva i dalje mora ostati strateška tema u djelovanju poslovne zajednice. Za što brži i učinkovitiji prelazak na održivo poslovanje, nužno je daljnje objašnjenje i usklađenje zakonskih akata, ali i ubrzanje birokracije kako bi se brže ishodili potrebni dokumenti i dozvole.

S tog aspekta jasno je da je sinergija između javnog i privatnog sektora i dalje ključan element za potpuno iskorištavanje prilika koje donosi zelena tranzicija te je na državnim tijelima, gospodarskim interesnim udrugama i konzultantskim kućama važna zadaća maksimalnog pojednostavnjenja tog procesa za sve dionike. Jedino sinergijskim pristupom možemo uspješno pripremiti i provesti zelene i održive projekte kako bismo bili ukorak s klimatskim izazovima te kako bismo zelenu tranziciju od prijetnje pretvorili u priliku za unapređenje proizvoda, usluga i procesa s ciljem postizanja konkurentnoga i otpornoga gospodarstva.