U početku nespretni Googleovi prijevodi danas su s razvojem UI-ja sve bolji i smisleniji i velika pomoć u osnovnoj komunikaciji sa strancima. Postoje i profesionalni prevoditeljski programi i alati koji pomažu stručnim prevoditeljima. Ali komunikacija je i dalje primarno odlika živih bića, zato profesionalci ne strahuju za svoju struku, barem ne u skorije vrijeme
Bivša predsjednica konzervativne vlade Ujedinjenoga Kraljevstva Theresa May, koja je na tom položaju bila od 2016. do 2019., doista nije imala sreće s Googleovim prevoditeljem na hrvatski. Naime, kad bi se upisalo njezino ime i prezime, prevoditelj bi ga preveo kao Theresa Svibanj. Sličnih je smiješnih primjera bilo na tone, svatko se sigurno susretao s njima.
Nije se moglo samo tako pri prijevodima osloniti na Googleov prevoditelj, moralo se ipak nešto znati i o jeziku. No danas je ipak Theresa May i u hrvatskom prijevodu Theresa May. Umjetna inteligencija (artificial intelligence, AI; hrv. UI) učinila je svoje, a besplatnim prevoditeljima pridružile su se i aplikacije za učenje stranih jezika te zajedno, čini se, mijenjaju nabolje svijet stranih jezika i prevođenja.
Upitna kvaliteta
Iako ni sada nije sve savršeno, vjerojatno nikad i neće biti, vidljivi su se pomaci svakako dogodili. Prof. Petra Pasarić, voditeljica prevoditeljskih projekata u prevoditeljskoj agenciji ABIS, potvrđuje da je danas zamalo nemoguće prevoditi bez uporabe tehnologije, od programa za obradu tekstnog sadržaja do internetskih rječnika i alata za prevođenje. Vjerojatno najpoznatiji program za strojno prevođenje Google Translate, rekla je, napredovao je od praktički besmislenih rečenica do alata koji olakšava posao čak i prevoditeljima. Za nju je najveća prednost sličnih programa i AI aplikacija, među koje ubraja i ChatGPT, za razliku od onih za strojno i strojno potpomognuto prevođenje koji se plaćaju, svakako to što su besplatni ili jeftini te je jednostavno njima se koristiti.
– Ubrzavaju prevođenje tako da daju barem grubi prijevod koji je dovoljan za prenošenje osnovnog značenja. Takav trenutačni prijevod vrlo je koristan za sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama, na putovanjima ili u hitnim slučajevima. Posebice je privlačno to što takvi programi i aplikacije često podržavaju veliki broj jezika. Međutim, i dalje ostaje upitna kvaliteta takvog prijevoda, posebice složenijih rečenica i idioma, pogotovo zbog višeznačnosti; u tom je slučaju i dalje potreban ljudski prevoditelj koji odlično poznaje jezik i može razaznati kontekst i adekvatno prevesti tekst. Znali smo dobiti prevedene tekstove koje je potrebno samo ‘malo srediti‘ da bismo shvatili kako je lakše sve prevesti iznova. Neprikladnih i smiješnih prijevoda pogotovo ima u strojno prevedenim jelovnicima, kojih je sve više. Nadalje, zbog svakodnevne uporabe takvih programa i aplikacija prevoditelji se mogu previše oslanjati na njih i tako smanjiti sposobnost samostalnog prevođenja – navodi Pasarić.
Smatra da je budućnost prevođenja svakako u strojnom i strojno potpomognutom prevođenju uz naknadno uređivanje ljudskog prevoditelja, poglavito zbog brzine prijevoda, a prevoditelji će morati biti prilagodljivi i spremni na učenje kako upotrebljavati nove alate.
Pitanje konteksta
Besplatne i jeftine aplikacije olakšavaju učenje stranih jezika utoliko što polaznicima tečajeva omogućuju dodatno ponavljanje kod kuće i nove, zanimljive sadržaje, ocijenila je prof. Daniela Dapas, direktorica škole za strane jezike Smart. Također primjećuje da je problem tih aplikacija što većinom rječnik predstavljaju kao odvojenu riječ, dok je za potpuno učenje riječi potreban kontekst, najviše upotreba u razgovoru.
– U Smartu konverzacijske tečajeve smatramo mnogo korisnijima od učenja kod kuće, s pomoću aplikacija. Što se prijevoda tiče, ne možemo reći da potpuno besplatne ili jeftine aplikacije mogu znatnije pomoći ozbiljnoj struci poput prevođenja. Nisu dovoljno pouzdane i automatski je prijevod katkad doista neprirodan. Profesionalni prevoditeljski programi koji su već godinama u upotrebi i razvili su ih profesionalci uvelike pomažu prevoditeljima. Ti su programi npr. SDL Trados, računalno potpomognut softverski alat za prevođenje koji pruža sveobuhvatnu platformu za zadatke prevođenja, uključujući uređivanje, recenziranje i upravljanje projektima, ili memoQ, tehnologija koja pruža kolaborativno prevoditeljsko okružje koje olakšava i ubrzava procese prevođenja s naprednim značajkama. Uvijek potičemo upotrebu digitalnih resursa u nastavi. Bilo da je riječ o aplikacijama, platformama bilo drugim alatima, vjerujemo da će umjetna inteligencija pomoći učenicima stranoga jezika, a i prevoditeljima, ne kao svojevrsno preskakanje stepenica u učenju ili prevođenju, nego kao ispomoć. Ipak, govor i ljudsku notu ništa ne može nadomjestiti – sigurna je Dapas.
Umjetna inteligencija i alati sa sposobnošću prevođenja, nastavila je, ne mogu zamijeniti prevoditelja ili govornika jer im nedostaju kulturne nijanse, prirodnost i ljudskost. A kad govorimo o izvornim stručnim govornicima i domaćim stručnjacima, vjeruje da sve ima svoje prednosti i nedostatke. Prema mišljenju Danijele Dapas, prednost izvornoga govornika izvrstan je izgovor, izvorno iskustvo, prirodnost i kulturna originalnost. No domaći stručnjak razumije mehanizme usvajanja jezika kod učenika s kojima dijeli materinski jezik, pa tako može spriječiti pogreške ili razumjeti zašto se događaju i kako ih ispraviti.
Nema straha
Aplikacije i programi pogonjeni umjetnom inteligencijom, istaknula je Maja Bradić, voditeljica škole stranih jezika Intellecta, mogu biti odlično pomagalo pri učenju jezika jer su dostupni u bilo koje vrijeme i s gotovo svakog mjesta. Također navodi da im je nedostatak taj što korisniku uglavnom omogućuju učenje jezika izvan konteksta, pružajući popise riječi ili objašnjenja gramatičkih struktura i zadatke koji nisu povezani sa svakodnevnim životom i situacijama u kojima je potrebno korištenje stranog jezika.
– U učenju jezika iznimno je važno biti dosljedan. Aplikacije koje korisnika redovito podsjećaju na to da odvoji barem nekoliko minuta na dan za učenje stranog jezika sjajna su stvar jer redovito izlaganje stranom jeziku pridonosi napretku, barem što se tiče receptivnih vještina kao što su čitanje i slušanje. Svakako treba biti oprezan pri korištenju programa koji su pogonjeni umjetnom inteligencijom jer i oni ‘uče‘ i u ovom trenutku nisu optimirani toliko da budu nepogrešivi, a sve se češće upotrebljavaju kao alat za pisanje e-poruka na stranom jeziku ili čak izradu poslovne dokumentacije. I domaći nastavnici i izvorni govornici koji su se obrazovali na polju pouke jezika uspješno mogu voditi polaznike do ostvarenja njihovih ciljeva, osobito uz primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja stranih jezika. Važno je s polaznicima točno utvrditi te ciljeve te koji je njihov stil učenja i tomu se maksimalno prilagoditi – napominje Bradić.
Ipak, teško joj je reći što donosi daleka budućnost iako je korištenje tehnologije u učenju stranih jezika i prevođenju već dulje dio svakodnevice. Ali s obzirom na to da je komunikacija i dalje primarno odlika živih bića, ne strahuje za svoju struku, barem ne u skorije vrijeme.