– Nakon cjelogodišnjeg truda predstavnika HUP-ICT-a, HGK-IT-a i CISEx-a, s jedne strane, te Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, s druge, jedan specifičan i vrlo potentan segment ICT industrije dobio je zasluženo mjesto među sedam ključnih tematskih prioritetnih područja za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u razdoblju 2021.–2027. Ovo je već druga razvojna strategija objavljena javnosti u posljednjih mjesec dana, a koja finalno pozicionira ICT industriju kao stratešku odrednicu Hrvatske – kazao je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a, nakon što je ovog tjedna na eSavjetovanje puštena nova S3 strategija u kojoj će proizvodni dio IT-a postati nova vertikala.
Točnije, u utorak je na e-savjetovanje pušten Prijedlog nacrta strategije pametne specijalizacije (S3 strategija), a u njemu je dodano novo tematsko prioritetno područje – Digitalni proizvodi i platforme – čime su obuhvaćeni dijelovi informacijsko-komunikacijske tehnologije i kreativnih industrija koji većinu svoje dodane vrijednosti ostvaruju pružanjem usluga povezanih s IT-om.
Uvrštavanje IT-a u Strategiju S3 otvara nove prilike za taj sektor, a rezultat je pritiska IT sektora na politiku. Naime, prije pet godina je usvojena je prva S3 strategija i od tada se postavlja pitanje zašto Hrvatska kao jednu od svojih strateških industrija nije definirala i IT. Nakon što je postalo izgledno da se ona ponovo neće uvrstiti u Strategiju, IT sektor i brojna udruženja su napravila pritisak kako bi se to promijenilo.
– Samoj pripremi tematsko prioritetnog područja prethodilo je intenzivno istraživanje kapaciteta i mogućnosti za transformaciju hrvatskih ICT tvrtki koje su provodili HUP-ICT, HGK-IT i CISEx, a što je kasnije bilo ugrađeno i u prvi prijedlog nove strateške ‘vertikale‘. Nakon toga je slijedio niz sastanaka s nositeljima izrade cjelokupne strategije, kao i strukturirano zastupanje pred tijelima koja su posredno pratila proces donošenja, točnije Svjetskom bankom i Europskom komisijom – objasnio je Balen.
Brojne mogućnosti
Inače, u srpnju ove godine objavljen je podatak da je prošlu godinu zabilježen rast prihoda od ICT sektora za 11 posto (na 6,12 milijardi eura) u odnosu na 2020. godinu. Tada se naglašavalo da to ne znači da ICT sektoru ne treba pomoći, naglašavajući da se tvrtke iz tog sektora moraju boriti na svim svjetskim tržištima. Upravo je zato ovaj događaj važan za domaće IT tvrtke.
Balen ističe da će mnogi u ovome prepoznati tek mogućnost povlačenja EU sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija ili pak Integriranog teritorijalnog programa za istraživanje i razvoj (R&D) digitalnih proizvoda i platformi. No, naglašava da dokument zapravo govori puno više od toga.
– Smisao sredstava za R&D koja će biti na raspolaganju poduzetnicima je pomoć u transformaciji sektora, odmicanjem od servisnih poslova prema stvaranju vlastitih platformi i digitalnih proizvoda, koji donose znatno veću dodanu vrijednost, veću mogućnost rasta i skaliranja firmi, rast globalne konkurentnosti te još bolje mogućnosti izvoza – objasnio je Balen.
Dodaje i da treba uzeti u obzir Eurostatov podatak prema kojem hrvatske tvrtke, koje se bave računalnim programiranjem, stvaraju 2,5 puta manju dodanu vrijednost od istih tvrtki u ostatku EU, može se zaključiti da je razlog tomu što na globalnom tržištu ne nude svoje proizvode, već se uglavnom bave poslovima po narudžbi. Kako je u tom segmentu najveće ograničenje broj ljudi kojima neka tvrtka raspolaže, objašnjava, treba se okrenuti prodaji vlastitih rješenja koji donose veću dobit, ali iziskuju i veća ulaganja na početku.
– Konkretno, ovim iskorakom tehnološke tvrtke će u nadolazećem razdoblju moći konkurirati za sufinanciranje istraživanja, razvoja i inovacija proizvoda i platformi, a za što do sada nije bilo prostora jer su tematsko-prioritetna područja pokrivala druge grane industrije i ICT se mogao uključivati isključivo kao horizontalna tehnologija. Ovim promjenama, u obzir za istraživanje i razvoj će doći i zanimljive grane kao što su temeljna ICT rješenja i digitalne platforme, FinTECH i disruptivne usluge, EduTech, rješenja za održivi i pametni razvoj, VR/AR platforme, Gaming, Smart City te cijeli niz drugih platformi koje imaju potencijal digitalnih platformi – ističe Balen.
– Hrvatska zatvara 2022. godinu s nizom promjena koje otvaraju fantastičnu priliku za razvoj gospodarstva, ali istovremeno jako visoko podižu ljestvicu odgovornosti. Naime, uvođenje eura, potpisivanje Schengenskog sporazuma i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD, otvaraju fantastične prilike hrvatskim tvrtkama i stranim investitorima. Međutim, da ne bismo ostali tek neto izvoznik radne snage i ljetovalište za europske umirovljenike, nužno je kreirati cijelu poduzetničko-investicijsku klimu koja je bolja nego u drugim članicama EU kako bismo bili bitno atraktivniji za nove privatne investicije i zadržavanje mladih ljudi – zaključio je Balen.