S pojavom umjetne inteligencije, a posebno one generativne koja je sposobna kreirati novi sadržaj i ideje iz velike količine podataka, otvaraju se nove prilike za obrazovne stručnjake i sve željne znanja i napredovanja u karijeri. No bez ulaganja osobnog truda i volje za razvoj liderskih vještina AI će ostati samo alat, kao i mnogi prije njega
Katkad se čini nemogućim smanjiti jaz između postojećih obrazovnih programa i sve brojnijih zahtjeva realnog sektora, međutim s pojavom umjetne inteligencije, a posebno one generativne koja je sposobna kreirati novi sadržaj i ideje iz velike količine podataka, otvaraju se nove prilike za obrazovne stručnjake. U konkretnom slučaju MBA programa (engl. Master of Business Administration), odnosno diplomskog studija za sve sadašnje i buduće menadžere koji žele razviti i unaprijediti svoje poslovne kompetencije, umjetna inteligencija pomaže u nekoliko segmenata. Prvo, olakšava rad timova, objašnjava Arsen Šolić, voditelj studija Algebra MBA Poslovne škole, pa im je tako danas ‘mnogo lakše osmisliti inovativne scenarije poslovnih situacija koje je potrebno riješiti ili simulirati probleme koji se mogu dogoditi u različitim industrijama i za koje je potrebno donošenje liderskih odluka‘.
– Pristup učenju zato može biti drukčiji i omogućiti korisnicima više vremena za razvoj mekih liderskih vještina koje su malo zahtjevnije i traže veću posvećenost – navodi Šolić.
Zatim, svaki bi student uskoro mogao imati osobnog AI pomagača, smatra Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
– Obrazovanje, napokon, neće više biti skrojeno za ‘standardiziranog‘ studenta koji zapravo ne postoji – ističe Njavro, a i on i Šolić slažu se da će umjetna inteligencija sve više personalizirati obrazovne programe prema polaznicima, odnosno studentima.
Aktualni silabusi
Umjetna inteligencija svakako može pomoći polaznicima u produbljivanju potrebnih znanja, ali jednako tako poslužiti kao podloga za raspravu, daljnje analize, kao i podrška u određenim fazama nastavnog procesa, ističe i Jakša Krišto, prodekan za studente i studijske programe na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
– Međutim, važno je naglasiti da i dalje trebamo razvijati metode za kontrolu kvalitete generiranog sadržaja kako bismo osigurali točnost i relevantnost informacija te jednako tako voditi računa o sprečavanju plagijarizma korištenjem generativne umjetne inteligencije – upozorava Krišto.
S razvojem novih tehnologija, pa i umjetne inteligencije, novosti u MBA programima koji privlače one željne napredovanja u karijeri ne nedostaje. Recimo, silabusi kolegija na ZŠEM-u osmišljeni su tako da su inovacija i reaktivnost na promjene na jedan način pravilo, a ne iznimka, napominje Njavro, pa su tako u svakom trenutku osuvremenjeni.
– Primjerice, na kolegijima poput Vodstva i Poslovne etike, kojih ima na svim MBA-ovima, kontinuirano pratimo nove izazove u stvarnom vremenu tako da predavači pravodobno odabiru relevantne teme, slučajeve i primjere kako bi prepoznali aktualne izazove, na primjer AI i geopolitiku. Tomu svjedoči i podatak da u posljednje dvije-tri godine imamo već na desetke diplomskih radova koji direktno ili indirektno razmatraju temu umjetne inteligencije. Osim toga, imamo mini MBA edukacije i seminare za poslovnu zajednicu koji dubinski i ciljano razrađuju načela, teoriju i praktične mogućnosti koje proizlaze iz umjetne inteligencije – objašnjava Njavro.
Relevantne vještine
Mini MBA nudi i Sveučilište Algebra, a u sklopu njega pokriva tehnološka područja poput interneta stvari, primjene virtualne i proširene stvarnosti, umjetne inteligencije i strojnoga učenja u poslovanju te vrlo važne kibernetičke sigurnosti.
– Program Algebra MBA Poslovne škole konstantno se mijenja i unaprjeđuje, a u posljednjih smo nekoliko godina integrirali mnoge nove tehnologije u svoj kurikul kako bismo osigurali da studenti stječu relevantne vještine za današnje tržište rada – napominje Šolić.
I EFZG-ov MBA program znatno se razvio da bi uhvatio korak s brzim napretkom tehnologije.
– Ta je tema prisutna u specijaliziranim kolegijima za tu temu, npr. Digitalna transformacija poslovanja, ali i ostalim kolegijima u čijem se području umjetna inteligencija sve više razvija – navodi Krišto, a dodaje i da su u posljednjih nekoliko godina i na ostalim EFZG-ovim studijskim programima uveli kolegije koji omogućuju studentima upoznavanje s razvojem, upravljanjem i primjenom AI sustava u poslovanju.
Sposobnosti predviđanja
Da bi pripremile studente za tržište rada, obrazovne institucije moraju ih naoružati posebnim vještinama. MBA programi Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nastoje razviti ključne vještine kao što su razumijevanje AI algoritama, sposobnost primjene AI-ja u analizi podataka, upravljanju rizicima i ulaganjima, tehnološke inovacije u poslovanju te etičko korištenje AI sustava. Njavro važnima smatra kritičko mišljenje, IT vještine, razumijevanje velikih jezičnih modela i automatizaciju. Šolić pak pod važne vještine navodi razumijevanje utjecaja digitalnih tehnologija na poslovne modele (i vođenje ljudi) analizom podataka, donošenje odluka temeljenih na podacima te strateško upravljanje AI alatima i projektima u kojima se primjenjuju nove tehnologije, naravno, uz razvijanje liderskih vještina u vremenu brzih promjena koje donosi digitalna transformacija.
– Unutar modula Umjetna inteligencija i strojno učenje u poslovanju polaznici uče raditi s alatima za mapiranje i predviđanje bolesti, s asistentima u pametnim kućama kao što su Siri i Alexa, uče upotrebljavati botove za chat u marketingu i službama korisničke podrške te kako primijeniti AI u proizvodnji i robotici. Ključne vještine sigurno uključuju razvoj prediktivnih modela i analizu podataka koji se primjenjuju u svim industrijama – navodi primjere Šolić.
Napominje i da na Algebri redovito organiziraju gostujuća predavanja i radionice s liderima iz industrije.
– Polaznici redovito rade na praktičnim slučajevima, tj. studijama slučajeva poznatih kompanija, gdje primjenjuju stečena znanja na stvarnim problemima, što je ključno za daljnji razvoj njihovih karijera. Svi naši predavači dolaze iz gospodarstva, iz raznih sektora, pokrivajući širok raspon znanja i vještina koje prenose polaznicima – dodaje Šolić.
Učenje na stvarnim slučajevima
EFZG pak organizira partnerske projekte s kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom, čime studentima omogućuje rad na stvarnim slučajevima i problemima.
– Također redovito pozivamo stručnjake iz industrije kao predavače i mentore, pružajući studentima uvid u trenutačne trendove i prakse. Te suradnje omogućuju im da steknu iskustvo koje je izravno primjenjivo u profesionalnom okružju – napominje Krišto.
Od početka djelovanja ZŠEM-a, a tako je i danas, mnoštvo vanjskih predavača menadžeri su i vođe u kompanijama, napominje Njavro.
– MBA nastava na ZŠEM-u, osim što je snažno teorijski utemeljena, provodi se s velikim naglaskom na praktične primjere i studije slučaja kako bi studenti mogli dobiti cjelokupan dojam kompleksnosti problema s kojima će se susretati u industriji – objašnjava dekan uz napomenu da je ZŠEM odnedavno član Europskoga sveučilišnog saveza, projekta Europske komisije za sveučilišta i visokoobrazovne institucije u Europi, konzorcija EUonAIR, koji će dobiti 14,4 milijuna eura za poboljšanje obrazovanja umjetnom inteligencijom diljem Europe.
Više od tehnologije
Zbog svih navedenih razloga svi se sugovornici slažu da će umjetna inteligencija igrati ključnu ulogu u budućnosti MBA obrazovanja te da će njezina važnost u idućem razdoblju samo nastaviti rasti.
– Uvođenjem virtualne stvarnosti u nastavu personalizacija učenja samo će se produbiti, a vjerujemo i da će ušteda vremena koju će omogućiti moderni AI alati biti još veća. Umjetna inteligencija sigurno će nam pomoći i u tome da brže prikupljamo podatke i nadograđujemo svoje module najnovijim tehnologijama – smatra Šolić, ali ipak napominje da velik dio učenja i daje ostaje na studentu.
– Bez ulaganja osobnog truda i volje i želje za razvoj liderskih vještina AI će ostati samo alat, kao i mnogi prije njega – zaključuje Šolić.
Slično misli i Krišto, ističući da je umjetna inteligencija sama po sebi neutralan alat, a samo mi svojom aktivnošću možemo utjecati na to je li ona pozitivna ili negativna.
– Stoga ne treba zaboraviti i etičke aspekte umjetne inteligencije, koji proizlaze iz činjenice da umjetnu inteligenciju razvijaju ljudi koristeći se algoritmima i dostupnim podacima – kaže prodekan EFZG-a, koji očekuje da će umjetna inteligencija, koja postaje sastavni dio društva, biti integrirana u sve aspekte obrazovnog sustava, uključujući razvoj kurikula, personalizaciju materijala za učenje i poboljšanje kontrole kvalitete nastave, a napominje i da znanja o AI-ju ne smiju biti rezervirana samo za informatičke i tehničke fakultete, već se trebaju razvijati u svim granama znanosti.
Njavro naglašava i da visokoobrazovne institucije ‘trebaju strategiju kojom će nastavnike i studente konstruktivno uvesti u proces eksperimentiranja koji bi trebao rezultirati s dobrim praksama u korištenju AI-ja, ali i razumijevanju svijeta i industrije u doba umjetne inteligencije.
– Ako obrazovne institucije zakasne ili propuste prepoznati nove mogućnosti, riskiraju ugroziti svoj ugled, ali, još važnije, riskiraju propustiti pružiti kvalitetno obrazovanje svojim studentima – zaključuje Njavro.