Dobar dan, molim vas jedan buket petunija koje svijetle u mraku! Zvuči kao početak neke scene iz trećerazrednog ZF filma, poput onih u kojima se u uraganima vrte morski psi, ali nije. Budućnost kakvu možda nismo ni htjeli zamišljati tu je, nama pred vratima. Dok smo mi strahovali hoće li nam tko podvaliti genetički modificiranu hranu, svjetske su multinacionalke u suradnji s biotehnološkim startupovima i trustovima mozgova radile na razvoju inovacija koje su iz temelja promijenile načine na koje uzgajamo sjeme i doživljavamo biljke. Toliko je cijela grana eskalirala da mnogi biotehnoloških startupovi pokušavaju posijati supersposobno sjeme.
Primjerice, tvrtka Light Bio razvila je petunije koje svijetle u mraku, Home Algae kozmetički sastojak dobiven od samokultiviranih crvenih alga koji ima više biofunkcija, uključujući apsorpciju UV zraka; Norfolk je stvorio jedine rajčice na svijetu koje u mesu i kožici imaju ljubičaste antioksidanse, jedemo otporne ananase, slađe papaje, sporodozrijevajući avokado… Podaci govore da više od trideset zemalja u svijetu već ima biotehnološke usjeve, a i da je neke ‘čarobne‘ multifunkcionalne biljke lako nabaviti na internetu, na užas onih koji su strahovali od pukog GMO-a. Kamo ide biotehnologija ili biologija agrokulture kad je riječ o uzgoju biljaka, pita se konzervativna javnost. U nezamislivo!
Precizna poljoprivreda
Ako pak pitate znanstvenike, kao i dioničare agrokemijskih i samo poljoprivrednih tvrtki, rastuća globalna populacija, klimatske promjene, potreba za održivom poljoprivredom te napredak u biotehnologiji potiču rast tržišta poljoprivredne biologije. Da, sve to košta, kao i svaka inovacija, ali bez inovacija nema razvoja. U svemu tome glavnu ulogu ima poljoprivredna biologija, odnosno agrobiotehnologija, koja u biti znači korištenje inovativnih znanstvenih tehnika i ideja za povećanje poljoprivredne proizvodnje, održivosti i učinkovitosti. A ta znanstvena grana uključuje upotrebu genetičkog inženjeringa, molekularne biologije i drugih bioloških pristupa za stvaranje novih biljnih sorata sa željenim svojstvima. Zapravo, sve to zvuči vrlo konzervativno i svrhovito: biljni pesticidi, biljke koje ubijaju nametnike, nametnici koji služe kao hranjivi sastojci, geni koji traže manje vode i svjetla... Dok se jedni zadržavaju na uobičajenim tehnološkim rješenjima koja osiguravaju veću proizvodnju, bolju i jaču otpornost na štetnike i bolesti te veću toleranciju na okolišni stres, drugi su u eksperimentima mnogo kreativniji.
Poljoprivredna biologija uključuje tako i razvoj novih tehnika kojima se upravlja usjevima, kao što su precizna poljoprivreda uza smanjenje upotrebe resursa i integrirano upravljanje štetnicima koje primjenjuje kombinaciju bioloških, kulturnih i kemijskih metoda za kontrolu štetočina i bolesti. Službeni je cilj poljoprivredne biologije razviti održive i učinkovitije poljoprivredne tehnike koje mogu zadovoljiti sve veću potražnju za hranom i drugim poljoprivrednim proizvodima uz ograničavanje utjecaja poljoprivrede na okoliš. Na takvim biotehnološkim rješenjima rade svi koji nešto znače u prerađevičkoj i prehrambeno-poljoprivrednoj, tvrtke od Sjedinjenih Američkih Država preko europskih kompanija do onih iz Kine.
Platforma za uređivanje gena
Primjerice, Bayer CropScience, tvrtka koja je dio njemačke multinacionalke koja upravlja farmaceutskom, kemijskom i poljoprivrednom industrijom, poznata je po proizvodima za zaštitu usjeva i sjemenkama te je glavna igračica u industriji poljoprivredne biologije. Razvija i prodaje široku paletu proizvoda za sjemenje, zaštitu usjeva i digitalnu poljoprivredu. Posljednjih je godina Bayer CropScience mnogo uložio u tehnologije digitalne poljoprivrede. To uključuje razvoj njegove platforme FieldView, tehnologije za uređivanje gena koja istraživačima omogućuje precizne promjene u DNK-u usjeva kako bi se stvorile nove sorte s poželjnim svojstvima i proizvodi za zaštitu usjeva. Ti proizvodi uključuju razne poljoprivredne pesticide kao što su herbicidi, fungicidi i insekticidi.
– U Bayeru znamo da ne postoje dva jednaka poljoprivredna polja i da poljoprivrednici trebaju kompleksna rješenja koja će odgovoriti na više izazova odjednom kako bi optimirali prinose. Zato se usredotočujemo na stvaranje inovacija koje su dovoljno fleksibilne za potrebe svakog uzgajivača i mogu funkcionirati kao sustavi koji se mogu dobro prilagoditi jedinstvenim potrebama njihovih polja, od visokoučinkovitoga sjemena pri sadnji do zaštite usjeva i digitalnih alata koje svakoga dana upotrebljavaju na svojim poljima – stoji u priopćenju iz kompanije u kojem se navodi i da su najponosniji na svoje dizajnersko sjeme.
Od korova do žita
Naime, kažu, Bayerovim globalnim programom oplemenjivanja potrošačima omogućuju prednosti poput povećanog prinosa i poboljšane prehrambene kvalitete dizajnirajući sjemenke koje su otpornije na stalno promjenjivu klimu.
– Naša elitna germplazma u usjevima kukuruza, soje, pamuka, povrća, uljane repice, pšenice i riže stalno se poboljšava upotrebom naprednih alata za uzgoj. Bayer integrira biotehnološka, genetički uređena i izvorna obilježja kako bi stvorio sljedeću generaciju ponude usjeva s mogućnostima koje zadovoljavaju sve veće potrebe naših kupaca – kažu u Bayeru.
A što to konkretno znači? Bayer je osmislio genijalno rješenje kojim je korov pretvorio u pokrovni usjev. Koristeći se višestrukim izmjenama gena i naprednim alatima za uzgoj, uspio je poboljšati profil ulja, sadržaj proteina i prinos poljske čestike, čime je taj uobičajeni korov pretvoren u novi pokrovni usjev koji pomaže u pohranjivanju ugljika u tlo istodobno poboljšavajući zdravlje tla povećanjem organske tvari i pridonoseći zdravim mikrobiomima polja.
Skok u biotehnovlak
Syngenta, švicarska multinacionalka specijalizirana za proizvode i sjemenje za zaštitu, kao globalni lider u poljoprivrednoj tehnologiji prije nekoliko se godina udružila s tvrtkom za biostimulante Valagrom kako bi razvila i komercijalizirala nove biostimulativne proizvode za usjeve. Cilj je te suradnje pomoći poljoprivrednicima da povećaju prinose i poboljšaju održivost poslovanja. Jedan od ciljeva, koji je također ostvaren, jest rast prihoda. Naime, Syngenta je znatno povećala prodaju bioloških proizvoda, sa 122 milijuna dolara 2020. na čak 312 milijuna američkih dolara 2021., što znači da su biotehnoološki proizvodi segment prodaje te kompanije koji najbrže raste.
I BASF i Corteva Agriscience i mnoge druge multinacionalke uskočile su u biotehnološki vlak te same ili s partnerima razvijaju rješenja koja će pomoći održavati sobno bilje živim i tudumima poput autorice ovoga teksta, koja se specijalizirala za sporo ubijanje svega što raste iz zemlje, a koja donose i razliku u prinosima ozbiljnih kultura čak i u uvjetima kad im klima ne ide na ruku. Ipak, postoji i druga strana priče.
I sjeme i salsa
Norfolk Health Produce, mala tvrtka iz grada Davisa u Kaliforniji, stvorila je tako ljubičastu rajčicu. Igrajući se sjemenom, dobila je ‘instagramiranu‘ rajčicu koju je moguće naručiti u njezinoj internetskoj trgovini, što znači da ima sve ceftifikate i dozvole za uzgoj koje traži američka vlada. Sjemenke te rajčice imaju gen iz cvijeta zijevalice koji dodaje hranjivu tvar antocijanin koja plodovima daje upečatljivu boju. Ta se rajčica prodaje izravno domaćim vrtlarima kao prva GMO prehrambena kultura svoje vrste.
– Naše ljubičaste rajčice proizvode visoku razinu antocijanina, antioksidativnih spojeva s nadaleko priznatim zdravstvenim prednostima. Naše rajčice imaju i visok udio te tvari, slične razine kao u antioksidativnim superhrani poput borovnica. Također imaju odličan okus, a smanjuju i otpad jer dulje traju te, što nije manje važno, lijepo izgledaju u jelima i na fotografijama – stoji na Norfolkovim stranicama na kojima, osim sjemena, možete naručiti i ljubičastu salsu.
Poput mjesečine
Light Bio otišao je korak dalje od toga. Radio je na tehnologiji bioluminiscencije, što je sposobnost života da emitira svjetlost. Ta se sposobnost pokazuje u prolaznim bljeskovima krijesnica, auroralnom sjaju oceanskog planktona i jezivo svijetlim mamcima grabežljivih životinja. Biljke nikad nisu razvile bioluminiscenciju u divljini iako su ih znanstvenici desetljećima pokušavali dizajnirati tako da svijetle.
I uspjeli su: Light Bio uzgojio je petunije koje svijetle u mraku. Tvrtkin marketing obećava da će vaša biljka, koju već možete naručiti, ali samo na američkom tržištu, otkriti ‘očaravajuću svjetlost nakon sumraka‘ i da je ‘njezino umirujuće svjetlo proizvedeno od žive energije te njeguje dublju vezu s unutarnjim životom biljke‘. Genetički modificirane petunije kompanije Light Bio proizvode neonski zelenu nijansu zahvaljujući dodatku DNK-a iz vrste bioluminiscentne gljive Neonothopanus nambi koja se obično može naći u tropskim šumama i prenosi se na biljke. Tijekom dana gljiva je neugledne smeđe boje, a noću svijetli sablasno zeleno. Tako se s tim genom ponaša i petunija.
Dobar prinos
Nisu to prva takva ekstremna rješenja. Više od deset godina moguće je uzgojiti plavu ružu ili ljubičaste karanfile, kućne alge koje pročišćavaju zrak, a to zasigurno nisu jedina rješenja o kojima ćemo čitati. Tko zna što se sve krije po laboratorijima dok se ne usavrši u supersposobno sjeme ili instagramsko-tiktokersku foru! To i ne začuđuje: tržište biotehnoloških rješenja raste iz godine u godinu i samo u SAD-u, prema procjenama stručnjaka, prelazi godišnju vrijednost od 950 milijardi dolara. Navodno raste po godišnjim stopama od osam posto, što daje lijep prinos onima koje zanima samo novčani tijek. No treba istaknuti da svjetleće petunije i ljubičaste rajčice nisu mainstream. Naime, najviše se radi na usavršavanju sjemena soje, kukuruza, pamuka i uljane repice.