Hrvatska priprema 1,68 milijardi eura ulaganja, evo kome se otvara posao
Planirana je nabava autobusa, vlakova i električnih vozila te obnova tisuća domova. Najviše novca, gotovo 974 milijuna eura, ide u promet
Građevinske tvrtke, proizvođači energetske opreme i dobavljači vozila mogli bi dobiti znatan izvor novih narudžbi kroz hrvatski Socijalni plan za klimatsku politiku, vrijedan 1,68 milijardi eura.
Program namijenjen smanjenju energetskog i prijevoznog siromaštva otvara prostor za ulaganja u obnovu domova, učinkovitije grijanje i dostupniji prijevoz, a time i poslove koji sežu od projektiranja i građevinskih radova do isporuke opreme.
Detaljnije ciljeve hrvatskog plana ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je na klimatskoj konferenciji COP31 koja se do 20. studenog održava u Antalyji. Najveći dio, 973,9 milijuna eura, namijenjen je prometu.
Predviđena je nabava 91 autobusa i minibusa s nultim emisijama te 30 vlakova na električni pogon i vodik, uz obnovu 119 kilometara pruge, četiriju željezničkih i četiriju autobusnih stanica što predstavljai potencijalnu potražnju za vozilima, infrastrukturnim radovima, projektantskim uslugama i pripadajućom opremom.
Hrvatski institucionalni okvir provedbe među mjerama izričito navodi i izgradnju infrastrukture za električne punionice uz nabavu autobusa i kombi vozila s nultim emisijama, čime se prostor za ulaganja širi na elektroenergetske i instalaterske radove.
Nabava zelenih vozla
Prometni dio uključuje i 282 kilometra biciklističkih staza i infrastrukture, sustave dijeljenja bicikala te spremišta. Planira se nabava 4.740 vozila s nultim emisijama za ranjiva poduzeća, 360 zelenih vozila za prijevoz na zahtjev i 500 vozila s nultim emisijama za pružatelje socijalnih usluga.
Drugi veliki izvor poslova bit će stanovanje. Predviđena je energetska obnova 5.390 kuća i 2.468 stambenih jedinica na potpomognutim područjima te izgradnja 657 novih energetski učinkovitih stambenih jedinica. Najavljena je i potpora energetskim zajednicama, uz cilj osnivanja 500 takvih zajednica do 2030. godine.
Pri ranijem predstavljanju hrvatskog plana istaknuta je obnova domova najugroženijih kućanstava bez njihova sufinanciranja, uz zahvate koji obuhvaćaju zamjenu prozora, izolaciju i dubinsku obnovu zgrada. Takav model trebao bi omogućiti ulaganja i kućanstvima koja ih ne mogu pokrenuti vlastitim sredstvima.
Europski Socijalni fond za klimatsku politiku
Hrvatski plan oslanja se na europski Socijalni fond za klimatsku politiku. Iz europskog izvora predviđeno je 1,26 milijardi eura, uz 420 milijuna eura nacionalnog doprinosa. Fond je usmjeren na ranjiva kućanstva, korisnike prijevoza i mikropoduzeća kojima rast cijena energije i goriva predstavlja posebno opterećenje.
Na razini Europske unije Fond bi, zajedno s nacionalnim doprinosima, trebao mobilizirati najmanje 86,7 milijardi eura od 2026. do 2032. godine. Europski okvir predviđa do 65 milijardi eura, dok države osiguravaju najmanje četvrtinu ukupnih procijenjenih troškova svojih planova. Riječ je o višegodišnjem izvoru potražnje za energetskom obnovom, čišćim grijanjem i održivom mobilnošću.
Među prihvatljivim područjima europskog fonda su poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, zamjena zastarjelih sustava grijanja i hlađenja te ugradnja obnovljivih izvora, primjerice sunčanih elektrana, što otvara mogućnosti proizvođačima i dobavljačima opreme, projektantskim uredima i instalaterima, pri čemu će konkretna prihvatljivost troškova ovisiti o nacionalnim mjerama i uvjetima poziva.
Sustav trgovanja emisijama ETS2
Hrvatski plan predviđa i potpore ranjivim mikropoduzećima za kupnju vozila s nultim emisijama. Europska pravila pritom ranjivima smatraju mikropoduzeća koja su znatno izložena rastu troškova goriva i energije zbog sustava trgovanja emsijama ETS2, a nemaju sredstava za prilagodbu.
Konkretne hrvatske pragove prihvatljivosti, iznose potpore po korisniku i postotke sufinanciranja tek se trebaju utvrditi.
Uvođenje ETS2 sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i dodatne sektore, i njegova puna primjena predviđena je za 2028. godinu. Obveza kupnje emisijskih jedinica odnosi se na distributere goriva, ali se trošak može prenijeti na kupce. Ulaganja u učinkovitije domove i dostupniji prijevoz trebala bi ublažiti taj udar smanjenjem potrošnje fosilnih goriva.
Države dio sredstava mogu koristiti i za privremenu izravnu novčanu pomoć, no ona smije činiti najviše 37,5 posto ukupnih procijenjenih troškova nacionalnog plana te se mora postupno smanjivati. U Europskoj komisiji navode da se time naglasak stavlja na ulaganja koja dugoročno smanjuju troškove života.
Za tvrtke koje računaju na nove poslove sljedeći će korak biti objava konačnih uvjeta i rasporeda poziva. Hrvatski plan još je u postupku ocjene i usuglašavanja s Europskom komisijom, a glavnina ulaganja predviđena je od 2027. do 2032. godine.
