Gotovo polovina Hrvata iskušalo je alate umjetne inteligencije ili se njima koristi, visoku AI pismenost ima 19,3 posto ljudi, dok nisko poznavanje umjetne inteligencije ima njih 26,3 posto. Otkrili su to rezultati prvoga nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj, koje su zajednički proveli EFFECTUS Veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb.
Istraživanje je provedeno u rujnu ove godine na ukupnom nacionalno reprezentativnom uzorku od 1318 osoba. No kako je istaknuo voditelj projektnog tima Robert Kopal, uvidi su zanimljivi, a istovremeno i kontradiktorni, budući da svaki ispitanik definira umjetnu inteligenciju na svoj način. Primjerice, na pitanje koristite li umjetnu inteligenciju 14 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a kasnije u istraživanju na specifično pitanje korištenja ChatGPT-ja i različitih drugih alata umjetne inteligencije 42 posto ispitanika odgovorilo je da ih koriste. Upravo te kontradiktornosti treba istražiti i dublje analizirati, što je istraživačkom timu i cilj u narednim mjesecima, dodao je Kopal.
Više ljudi ne vjeruje AI-ju
Nadalje, prva asocijacija na umjetnu inteligenciju kod 60 posto ispitanika je osjećaj neizvjesnosti ili zabrinutosti, a kod 30 posto korisnost i ushićenje.
Za nestanak poslova u idućih pet do deset godina zabrinuta je polovica ispitanika, a njih 72 posto smatra da će umjetna inteligencija negativno utjecati na međuljudske odnose. Više građana, njih 33 posto, drži da prilike i prednosti proizvoda i usluga koji upotrebljavaju AI nadmašuju prijetnje i rizike. S druge strane, 20 posto više je onih koji ne vjeruju AI sustavima. Općeniti stav prema AI nešto je više negativan nego pozitivan, iako je većina ispitanika za sada neopredijeljena.
Najveća percipirana dobrobit umjetne inteligencije jest zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima, a najveći rizik je manipulacija i zlonamjerno korištenje.
– Umjetna inteligencija je tu i ona je budućnost. To nitko ne dvoji. No, uz mnogo prilika i prenodsti postoje i izazovi koje treba adresirati – napomeuo je Kopal tijekom izlaganja rezultata.
Današnjem predstavljanju istraživanja prisustvovali su i Alen Gospočić, državni tajnik i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra mora prometa i infrastrukture, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Igor Šaravanja, član Uprave tvrtke Alca Zagreb, i Đuro Horvat, dekan EFFECTUS veleučilišta.
Odvajanje vremena za AI
Skoro 90 posto ispitanika bilo je na neki način izloženo informacijama o umjetnoj inteligenciji, a najviše ih crpe iz online članaka i portala. Odgovarajući na pitanje o rezultatu istraživanja da se svega 22 posto ispitanih ljudi o umjetnoj inteligenciji informira na poslu i u poslovnom okruženju, Kopal je istaknuo da se može pretpostaviti da se ljudi uglavnom informiraju o AI-ju u slobodno vrijeme. Zato bi tvrtke, smatra, u okviru radnog vremena trebale alocirati vrijeme (što uključuje materijalne i financijske resurse) za razvoj zaposlenika, što dosta tvrtki i radi.
– Ako ne omogućite ljudima da se u okviru svog radnog vremena razvijaju, jedino što im preostaje su izvori informiranja (u svrhu vlastitog razvoja) u slobodno vrijeme. Umjetna inteligencija je tu da ostane. Moramo ju ugraditi, ne samo u naše poslovne procese, nego i u ovo što smo sada adresirali, a to je naše radno vrijeme – pojašnjava Kopal.
Za primjer navodi određivanje konkretnih i mjerljivih ciljeva, kao što je odvajanje određenog broja sati tjedno za razvoj AI vještina.
– Cilj isto tako može biti da nakon dva mjeseca poznavanje umjetne inteligencije mora biti znatno više, što se onda može izmjeriti. Ili, na primjer, dati zadatak nekome iz tvrtke da bude ‘trener‘, omogućiti mu za to deset sati tjedno, ali onda ima tri mjeseca da nakon toga prenosi znanje na ostale zaposlenike i da zapravo drži edukaciju te da počinjemo ‘social learning‘ unutar tvrtke – zaključuje Kopal.
