Tehno
StoryEditor

Studija: Glavna prednost generativne umjetne inteligencije nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija

30. Siječanj 2024.
U izvješću je opisan napredak ostvaren kad je riječ o šest glavnih tehnoloških trendova ključan za transformaciju poslovanja u sljedeće dvije godine

Konzultantska kuća Deloitte objavila je svoje godišnje izvješće ‘Tehnološki trendovi‘ u kojem nastoji utvrditi koji su postojeći, novi i budući trendovi među tehnološkim poduzećima, a u ovom, 15. izdanju, naglasak se stavlja na sve veću potrebu poduzeća da pomire svoje postojeće taktičke potrebe s budućim strateškim ambicijama. 

Osim toga, u izvješću se ističe da umjetna inteligencija, uključujući generativnu umjetnu inteligenciju, može osloboditi zaposlenike svakodnevnih dosadnih zadataka i omogućiti im da se koncentriraju na zadatke okrenute budućnosti koji će proizvesti veću vrijednost te navodi da su u dobu kreativnih strojeva kreativni ljudi važniji no ikada prije.

– Nova je tehnologija u središtu zbivanja, no kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti te revolucije, ne smijemo se zaustaviti na samo jednoj tehnološkoj domeni kao jedinom budućem junaku. Generativna umjetna inteligencija u kombinaciji s napredcima u području prostorne mreže, industrijskog metaverzuma i specijaliziranog hardvera iz korijena mijenjaju mogućnosti za preobrazbu industrija. No, u ovom slučaju nije samo riječ o tehnologiji, riječ je o osnaživanju inženjera, poticanju odgovorne inovacije i stalnom bivanju korak ispred kibernetičkih prijetnji sljedeće generacije. To nisu izolirani trendovi, oni su ujedinjena sila koja će nas lansirati u novo razdoblje tehnološkog rasta. Lideri će iskoristiti taj trenutak za postavljanje dubokih temelja koji će ostati postojani čak i ako se okruženje nastavi mijenjati – smatra Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje.

Kako su priopćili, proširena i virtualna stvarnost za potrebe potrošača privukle su mnogo pozornosti, no te tehnologije najviše utjecaja ipak imaju u industrijskom okruženju. Naime, trgovačka se društva služe industrijskim metaverzumom za potrebe digitalnih blizanaca, simulacije prostora, upute za rad s proširenom stvarnosti te zajedničke digitalne prostore koje tvornice i poduzeća čine sigurnijima i učinkovitijima. Dostupni, visokokvalitetni 3D proizvodi omogućit će nastanak poslovne prostorne mreže, u kojoj će dodatna digitalna dimenzija stvarnosti ubrzati postojeće načine rada. S vremenom će se autonomni strojevi, napredne mreže i sve jednostavniji načini interakcije pretočiti u budućnost ‘koja izlazi iz okvira ekrana‘.

Traži se ono što je profitabilno

Poduzeća brzo prelaze s riječi na djela u pogledu generativne umjetne inteligencije te u velikoj mjeri eksperimentiraju. Slijedom toga, lideri se više ne opredjeljuju samo za ono što je moguće, već za ono što je profitabilno. Osim toga, postavljaju čvrste temelje te kao prioritete odabiru modernizaciju podataka, upravljanje identitetima, pristupom i potrošnjom, hibridne arhitekture i praćenje i mjerljivost. Lideri dolaze do zaključka da glavna prednost generativne umjetne inteligencije, u strateškom smislu, nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija.

Premda usluge računalstva u oblaku još uvijek osiguravaju više nego dovoljno funkcionalnosti za veći dio redovnog poslovanja, njihovi najnoviji slučajevi uporabe kao što su duboko učenje, složene simulacije i digitalni blizanci zahtijevaju jako sofisticirano kodiranje i računalnu snagu. Predvodnici među poduzećima služe se heterogenom mješavinom hibridnih arhitektura, privatnih i javnih oblaka, jako velikih, nišnih i rubnih platformi kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili svoja postojeća ulaganja. Sljedeći korak: Klasično računalstvo dodatno poboljšano „postdigitalnim“ paradigmama koje se brzo razvijaju, kao što su kvantno i neuromorfno računalstvo.

Tehnologija ima sve veću razlikovnu ulogu među većinom poduzeća, ali danas se ipak više nego ikada prije naglasak stavlja na ljude. Ipak, trenutačni načini rada nisu u potpunosti učinkoviti. Konkretno, vrijeme koje se troši na razvoj funkcija je u padu. Kad je riječ o trgovačkim društvima koja žele privući, zadržati i zaposliti najbolje ljude, pojavio se novi trend: stavljanje naglaska na iskustvo rada razvojnih inženjera, odnosno DevEx (developer experience). Riječ je o načinu razmišljanja čiji je cilj povećati dnevnu produktivnost i zadovoljstvo razvojnih inženjera uzimajući u obzir sav njihov kontakt s organizacijom. DevEx nagovještava budućnost u kojoj će ponuda integriranih platformi, intuitivni programski alati, mali projektni timovi koji zajednički rade na isporuci proizvoda i kulturne promjene zajednički omogućiti tradicionalnim razvojnim inženjerima i početnicima da proizvedu tehnološku vrijednost.

Valja prvo riješiti osnove

S obzirom na porast broja alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, sada se akterima s lošim namjerama jednostavnije no ikada lažno izdavati kao druga osoba i prevariti svoje žrtve. Konkretno, mogu se služiti deepfakeovima kako bi prevarili sustave za kontrolu pristupa utemeljene na prepoznavanju glasa i lica te za krađu identiteta. Međutim, postoje i dobre vijesti: veliki broj alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju te čak kvantni alati mogu pomoći u obrani. Vodeće organizacije na te izazove odgovaraju kombinacijom politika i tehnologija osmišljenih na način da omogućuju aktivno pronalaženje štetnog sadržaja i upoznavanje zaposlenika s novonastalim rizicima.

Nakon godina ulaganja u nekadašnje najmodernije inovacije, trgovačka su društva suočena s povećanim brojem osnovnih tehnologija, odnosno središnjim računalima, mrežama, podatkovnim centrima i drugim sustavima koje je prijeko potrebno modernizirati. Budući lideri moraju odbaciti reaktivne i nesustavne pristupe tehničkim zaduženjima i opredijeliti se za sveobuhvatan okvir – tehničku dobrobit. Preventivna procjena dobrobiti timovima omogućuje utvrđivanje područja u kojima mogu nastaviti servisirati svoje poslovne potrebe te ona koja smjesta zahtijevaju promjene. To će omogućiti kretanje prema personaliziranom i troškovno učinkovitom odgovoru, čak i tehnologijama koje će poduzećima pomoći da smanje potrošnju u budućnosti.

– Ovogodišnje nas izvješće podsjeća na dva uvriježena ulagačka načela. Prvo je teorija portfelja. Prekomjerno ulaganje vremena, ljudi i sredstava u bilo koju novu tehnologiju, bez obzira na to koliko ona bila privlačna, rezultira koncentracijskim rizikom i oportunitetnim troškom. Ne čudi da lideri ne stavljaju sva svoja jaja u jednu košaru, već diverzificiraju. Drugo su načelo – osnove. Svima nam se sviđaju eksponencijalni prinosi, ali tehnologija sljedeće generacije zahtijeva osobito čvrste temelje. Danas su stalni napori u području modernizacije podataka, upravljanja rizicima, računalstva na oblaku i korisničkog iskustva važniji no ikada jer su odskočna daska za sve buduće ambicije poduzeća. Ako prvo ne sredimo osnove, riskiramo loše konačne proizvode – zaključuje Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.

02. ožujak 2024 18:16