Obuzdavanje umjetne inteligencije počet će najesen u Španjolskoj testnom provedbom zakona koji će se na području Europske unije primjenjivati od iduće godine. No nacionalne strategije europskih, ali i svjetskih država ponajprije planiraju osvojiti liderske položaje u tom sektoru, a na posljednjem im je mjestu briga o etičkim posljedicama te tehnologije
Španjolska će prva od članica Europske unije u listopadu ove godine početi testirati Zakon za nadzor nad umjetnom inteligencijom (AI) kojim će Europska unija od 2023. pokušati obuzdati tehnologije poput prepoznavanja lica, algoritama za zapošljavanje i određivanje socijalnih povlastica, samovoznih automobila… Tako će potaknuti tvrtke koje razvijaju sustave AI-ja na edukaciju o provedbi Zakona o podatcima i nadzoru nad građanima. Tim pokusom preduhitrili su Španjolci ostale članice Europske unije stvarajući zatvoreno okružje u kojem će stotine tvrtki moći testirati rizike koje nose njihovi sustavi umjetne inteligencije.
Za njegovu provedbu država je dobila 4,3 milijuna eura iz fondova EU. Testna primjena zakona prilika je ne samo španjolskoj nego i središnjoj europskoj birokraciji u Bruxellesu da otkrije rupe u tom zakonu, ali i educira osoblje za nadzor i razumijevanje složenih algoritama umjetne inteligencije.
– Razvoj umjetne inteligencije prioritet je u Španjolskoj – izjavila je državna tajnica za digitalizaciju i AI Carme Artigas.
Ta je država već imala nekoliko inicijativa na tom području. U lipnju ove godine španjolsko Ministarstvo rada predstavilo je alat koji omogućava zaposlenicima tvrtki poput Ubera i Deliverooa da zatraže objašnjenje što stoji iza algoritama koji odlučuju o njihovu radnom rasporedu i ocjenjivanju njihove učinkovitosti. No to ne znači da su Španjolci bili i najagilniji u donošenju nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije, a ni u visini ulaganja u nju. Artigas je izjavila da su pravila EU o privatnosti, odnosno GDPR, zatekla Španjolsku nespremnu jer je u kratkom vremenu morala udovoljiti složenim pravnim zahtjevima. Napomenula je da državu zabrinjava i to kako će osigurati da se zbog Zakona o umjetnoj inteligenciji španjolske tvrtke koje razvijaju AI sustave ne nađu u nepovoljnu položaju u odnosu na druge tvrtke u Uniji.
Lako je izgubiti kontrolu
Umjetna inteligencija znatno utječe na društveni i gospodarski razvoj, zbog čega se utrka za vodstvo na tom području na svjetskoj razini sve više se zahuktava. Vlade diljem svijeta smatraju AI ključnom tehnologijom koja omogućava gospodarski rast, a njezina primjena pomaže državama i kompanijama da steknu nova znanja, demokratiziraju usluge i postanu konkurentnije na tržištu. Ta tehnologija također jača obrambenu snagu države i općenito kibernetičku sigurnost, ali i smanjuje potrošnju energije, kao i neučinkovitost zdravstvene skrbi i ostalih javnih usluga. U svjetskoj utrci za ovladavanjem umjetnom inteligencijom sudjeluje i EU potičući njezin razvoj u startupovima i srednjim tvrtkama, od kojih se sastoji velik dio europskoga gospodarstva.
Osim toga, namjerava je Zakonom držati pod kontrolom. Neke tvrtke već su upozorile da će buduće europske regulativne zahtjeve povezane s umjetnom inteligencijom biti izazovno provesti, ali povjerenik za unutarnje tržište EU Thierry Breton izjavio je pri pokretanju španjolskog projekta kako je cilj zadobiti povjerenje građana i tvrtki u to da je umjetna inteligencija sigurna, pouzdana te da poštuje europske vrijednosti.
Prema istraživanju neprofitne organizacije DiploFoundation o izazovima i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u diplomaciji, početkom 2019. samo je četrnaest država u svijetu imalo službenu nacionalnu strategiju za razvoj AI, a deset ih je kao jedan od glavnih ciljeva navelo postizanje globalnog vodstva na tom području. Dok provode te strategije, države se, osim gospodarskom dobrobiti koju donosi tehnologija umjetne inteligencije, bave društvenim i etičkim posljedicama njezina napretka. Kanada je bila prva država u svijetu koja je početkom 2017. donijela nacionalnu strategiju za razvoj umjetne inteligencije, ali koja se posve razlikuje od ostalih država jer je usmjerena isključivo na istraživanje i školovanje kadra. Njezina strategija ima četiri cilja: povećati broj istraživača i studenata umjetne inteligencije, uspostaviti tri klastera znanstvene izvrsnosti, educirati menadžere o gospodarskim, etičkim, političkim i pravnim implikacijama umjetne inteligencije te poduprijeti nacionalna istraživanja na tom području.
Hvatanje brzog vlaka
Ubrzo poslije Kanade nacionalne strategije za AI objavile su velike države poput Kine, SAD-a, Francuske, Njemačke, Ujedinjenoga Kraljevstva, Indije, Japana… Kina je naglasila da joj je cilj postati svjetski lider u razvoju i primjeni umjetne inteligencije do 2030. Također je najavila da planira uložiti desetke milijardi dolara u njezino istraživanje i razvoj. Primjerice, Peking će sagraditi tehnološki park za razvoj umjetne inteligencije vrijedan 2,1 milijardu dolara, a Tianjin namjerava osnovati fond za umjetnu inteligenciju vrijedan 16 milijardi dolara.
Da bi osigurala globalno vodstvo SAD-a u AI-ju, američka inicijativa ima višestruki pristup koji uključuje pet najvažnijih područja: istraživanje i razvoj AI-ja, oslobađanje njegovih resursa, standardiziranje upravljanja umjetnom inteligencijom, obrazovanje kadra te međunarodni angažman u zaštiti prednosti dosega američke umjetne inteligencije. Nakon donošenja američke strategije za AI snažno su porasle investicije u tu tehnologiju. Primjerice, 2012. fondovi su u razvoj umjetne inteligencije uložili 282 milijuna dolara, a već 2018. ulog su povećali na osam milijardi dolara.
Francuski plan nacionalne strategije umjetne inteligencije vrijedan je milijardu i pol eura, a i toj je državi jedna od glavnih preokupacija postati globalni lider u istraživanju, edukaciji i industriji umjetne inteligencije. Iako je već vrlo dobro pozicionirana u mnogim područjima umjetne inteligencije, Njemačka je u studenome 2018. objavila svoju strategiju za nju, godinu dana poslije izdvojila je 500 milijuna eura za njezino jačanje, a do početka 2026. namjerava uložiti ukupno tri milijarde dolara u njezin razvoj.
Velika ulaganja
Nacionalna strategija za umjetnu inteligenciju dio je industrijske strategije Ujedinjenoga Kraljevstva i ta država AI doživljava kao jedan od četiri velika izazova u kojima zemlja ima potencijal predvoditi svijet. Njegova strategija za AI podrazumijeva jačanje javnog i privatnog istraživanja i razvoja, ulaganje u STEM obrazovanje, poboljšanje digitalne infrastrukture i vođenje globalnih rasprava o etici primjene podataka. Zasad će se u tvrtke koje se bave razvojem AI-ja uložiti više od tristo milijuna funti, a u planu je i pokretanje centra za podatkovnu etiku i inovacije.
Indija je, kao gospodarstvo koje najbrže raste i ono s drugom najvećom populacijom na svijetu, sredinom 2018. objavila da umjetnom inteligencijom planira osnažiti gotovo sve gospodarske sektore, od poljoprivrede do zdravstva, i do 2035. povećati godišnju stopu gospodarskog rasta za 1,3 posto. Japan je pak početkom 2017. svoju strategiju za umjetnu inteligenciju usmjerio na jačanje njezina razvoja i prioritete za industrijalizaciju, uključujući povećanje produktivnosti, zdravstvenu skrb i mobilnost. Ubrzo nakon objave ta je strategija uključena u japanske integrirane inovacijske strategije. Neki su od njezinih važnih ciljeva riješiti nedostatak istraživača umjetne inteligencije i povećati financijska ulaganja u sveučilišta i istraživačke centre.
Hrvatska donosi strategiju
Osim velikih država, nacionalne strategije za AI imaju i one manje, poput Danske, Češke, UAE-a, Luksemburga, Singapura te susjedne Slovenije koja, primjerice, surađuje s UNESCO-om na uspostavi međunarodnog centra za istraživanje umjetne inteligencije. Hrvatska još nije objavila svoju strategiju za to područje.
Prema odgovoru Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u tijeku je finalizacija Nacrta nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije kojim će se do kraja ove godine razraditi konkretne mjere. U njegovoj izradi sudjelovali su stručnjaci iz akademske zajednice, gospodarstvenici, predstavnici civilnog društva i javnog sektora. Nacionalni plan pružit će podlogu za osmišljavanje mjera kojima će se poticati razvoj i primjena umjetne inteligencije u Hrvatskoj. U njegovoj izradi uzete su u obzir smjernice ključnih strateških dokumenata na razini Europske unije: Strategije za umjetnu inteligenciju, Koordiniranog plana za umjetnu inteligenciju i Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji. Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije bit će usklađen s Paketom za umjetnu inteligenciju koji je Europska komisija objavila u travnju 2021. Njegov je sastavni dio Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji), čije je donošenje u tijeku.
Ciljevi su Nacionalnog plana postaviti tehnološki razvoj u prvi plan i poticati prihvaćanje umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru, pripremiti se za društveno-ekonomske promjene koje donosi umjetna inteligencija, osigurati odgovarajući etički i pravni okvir za prihvaćanje umjetne inteligencije, predložiti mjere kojima će se usmjeriti istraživanje, potaknuti suradnja između privatnog i javnog sektora te povećati ulaganja u razvoj i primjenu umjetne inteligencije.
Osim što će država donošenjem nacionalne strategije o umjetnoj inteligenciji ispuniti svoju obvezu kao članica Europske unije, nadamo se da će od nje konkretnu korist imati tvrtke, posebno sve više startupova koji razvijaju sustave za AI. Međutim, bez velikih ulaganja u razvoj tih tehnologija teško će se Hrvatska moći natjecati s tehnološki moćnijim članicama Unije.