Na mnogobrojnim popisima najutjecajnijih i najvrjednijih tehnoloških kompanija na svijetu rijetko se pri vrhu nalaze neka europska imena. Uglavnom se u top 10 nalaze američki big tech giganti poput Googlea, Microsofta, Mete i Applea, te kineski ByteDance (vlasnik TikToka), Alibaba i Tencent. S dolaskom umjetne inteligencije u fokus ulagača i šire javnosti lista utjecajnih tvrtki u AI-ju širi se i na neka manja poznata imena, međutim, ni tu europske kompanije ne briljiraju. Vedran Antoljak, vlasnik tvrtke Best Advisory i savjetnik za umjetnu inteligenciju, nedavno je na temelju financijske perspektive, inovativnosti, komercijalizacije AI-ja, implementacije i utjecaja sastavio popis 30 najutjecajnijih AI tvrtki, na kojemu u top 10 nema nijedne tvrtke iz Europske unije dok je na cijelom popisu svega nekoliko europskih tvrtki.
Prvih deset mjesta zauzele su redom američke kompanije Nvidia, Microsoft, Google, OpenAI, Meta, IBM, Amazon, Apple i Intel. Zatim slijede južnokorejski Samsung te kineske tvrtke Tencent, Baidu, Alibaba i Huawei, te Anthropic (SAD). Tek na 17. mjestu nalazi se francuski Mistral, iza njega njemački Aleph Alpha, američki Perplexity te njemački SAP. Britanski DeepMind i Graphcore te rumunjsko-američki UiPath još su tri europske tvrtke koje su se našle u top 30.
Ta činjenica ukazuje na značajan jaz između Europe i vodećih svjetskih sila u području razvoja i komercijalizacije AI-ja, posebno SAD-a i Kine, tvrdi Antoljak.
– Prije svega, europske tvrtke suočavaju se s nedostatkom financijskih resursa u usporedbi s američkim konkurentima. Rizični kapital u Europi nije toliko razvijen kao u Silicijskoj dolini, što otežava europskim startupovima i tvrtkama da prikupe značajna sredstva potrebna za razvoj naprednih AI tehnologija. Drugi je važan faktor regulatorno okruženje. Europska unija prednjači u regulaciji tehnološkog sektora, što se očituje kroz propise poput GDPR-a i nadolazećeg Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Acta). Iako ovi propisi imaju za cilj zaštitu prava građana i promicanje etičkog razvoja AI-ja, oni istovremeno predstavljaju prepreku za brzu inovaciju, razvoj i implementaciju AI. Tvrtke moraju uložiti značajne resurse u usklađivanje s ovim propisima, što može usporiti njihov razvoj i konkurentnost na globalnom tržištu. Nadalje, europsko tržište je fragmentirano u usporedbi s jedinstvenim tržištima SAD-a ili Kine. Unatoč naporima EU-a za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, jezične i kulturne razlike između zemalja članica i dalje predstavljaju izazov za brzo širenje i skaliranje AI rješenja. Konačno, postoji i problem ‘odljeva mozgova‘. Mnogi talentirani europski stručnjaci za AI odlučuju se za karijere u SAD-u ili drugim zemljama koje nude bolje uvjete i veće mogućnosti za inovacije. Ovo dodatno otežava europskim tvrtkama da zadrže vrhunske talente potrebne za razvoj konkurentnih AI tehnologija – objašnjava Antoljak.
Trump će potaknuti brži razvoj AI-ja u SAD-u?
U svojoj objavi na LinkedInu gdje je i objavio popis Antoljak je istaknuo da strani investitori u EU tvrtke sve više zagovaraju premještanje sjedišta AI tvrtki izvan EU. Spomenuo je i da bi, prema najavi, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao ‘liberalizirati AI u SAD-u‘, što se odnosi na očekivane promjene u regulaciji i pristupu razvoju AI pod novom Trumpovom administracijom.
– Ove promjene bi uključile smanjenje regulacija koje su postavljene tijekom mandata prethodne administracije, posebno onih koje se odnose na sigurnost i etičke smjernice razvoja AI. Trump je najavio planove za ukidanje izvršnog naloga o AI koji je donio predsjednik Biden, a koji je naglašavao potrebu za sigurnim i odgovornim razvojem umjetne inteligencije. Umjesto toga, očekuje se da će Trumpova administracija promovirati pristup koji favorizira inovacije i slobodno tržište, što bi moglo omogućiti brži razvoj i komercijalizaciju AI rješenja. Ovaj pristup može rezultirati povećanim ulaganjima u AI sektor, jer bi smanjenje regulacija moglo privući više investitora i potaknuti tehnološke tvrtke da brže razvijaju nove proizvode i usluge. U tom kontekstu, očekuje se da će Trumpova administracija podržati jaču suradnju s tehnološkim kompanijama i poticati razvoj infrastrukture potrebne za napredak u AI-u, kao što su podatkovni centri i proizvodnja čipova – smatra Antoljak.
Podsjetimo, Trump je nakon pobjede Kamale Harris na izborima za američkog predsjednika najavio da će u njegovoj administraciji Elon Musk biti nadležan za novo ministarstvo za ‘učinkovitost vlade‘, nakon što ga je najbogatiji čovjek na svijetu podržao u izbornoj kampanji, što financijski, što svojim utjecajem. Primjer je to Trumpove težnje da se okruži najutjecajnijim ljudima u tehnološkoj industriji, budući da je Musk vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i X-a (Twittera).
Međutim, liberalizacija regulacija može donijeti i određene rizike, upozorava Antoljak, poput problema privatnosti podataka, pristranosti algoritama i sigurnosti sustava.
– Kritičari ovog pristupa upozoravaju da bi nedostatak regulacije mogao rezultirati razvojem tehnologija koje nisu dovoljno testirane ili koje mogu imati štetne posljedice po društvo. Izbor novog predsjednika SAD-a može značajno utjecati na daljnji razvoj umjetne inteligencije kroz promjenu prioriteta u politici i regulaciji. Ako Trump nastavi s politikom deregularizacije, to bi moglo ubrzati inovacije i povećati konkurentnost SAD-a u globalnom kontekstu, osobito u odnosu na Kinu. S druge strane, ako se ne postigne ravnoteža između inovacija i odgovornog razvoja, moglo bi doći do ozbiljnih etičkih i sigurnosnih problema koji bi mogli utjecati na povjerenje javnosti u AI tehnologije. Također, način na koji će nova administracija oblikovati politiku prema umjetnoj inteligenciji imat će dugoročne posljedice ne samo za tehnološki sektor, već i za društvo u cjelini. Balansiranje između poticanja inovacija i osiguravanja etičkog razvoja bit će ključno za uspjeh američkog AI sektora u budućnosti. U konačnici, ako ovome dodamo i novu ulogu Elona Muska u sklopu Trumpove administracije, možemo očekivati mnogo veću i širu potporu inovacijama i poduzetništvu, kakovu do sada nismo vidjeli niti u jednoj državi svijeta. Pri tom ne smijemo zaboraviti da je SAD još uvijek predvodnik u razvoju i komercijalizaciji AI-ja – zaključuje Antoljak.