Američke banke gase račune hrvatskim IT tvrtkama jer smo na ‘sivom popisu‘ financijskog regulatora

Izgleda da su hrvatski poduzetnici polako počeli osjećati posljedice činjenice da je Hrvatska već više od godinu dana pod povećalom Grupe za financijsku akciju protiv pranja novca (Financial Action Task Force – FATF). Naime, pojedine američke banke ovih su dana počele zatvarati račune hrvatskim tvrtkama sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama čiji vlasnici imaju prebivalište u Hrvatskoj, a sve zato što se Hrvatska još prošle godine u lipnju našla na ‘sivom popisu‘ zemalja pod posebnim nadzorom FATF-a. Hrvatska je jedina članica eurozone te uz Bugarsku jedina članica Europske unije na navedenom popisu, na kojemu su države poput, primjerice, Kameruna, Filipina, Kenije, Sirije i Vijetnama. Uz njih se Hrvatsku navodno uvrštava zbog prevelikog broja kupoprodaja nekretnina gotovinom prije konverzije u euro. U Lideru smo, naime, nedavno pisali o tome kako sustav sprječavanja pranja novca kod nas funkcionira slabo ili nikako.

Na gašenje bankovnih računa u svojoj je LinkedIn prvi objavi jučer upozorio mladi hrvatski poduzetnik Albert Gajšak, vlasnik i direktor IT startupa CircuitMess, kojemu je američka fintech tvrtka Mercury (inače specijalizirana za davanje usluga tehnološkim tvrtkama i startupovima iz drugih zemalja) javila da će nakon četiri godine zatvoriti račun njegove tvrtke 22. kolovoza 2024. Kao razlog Mercury navodi nedavne promjene u načinu na koji utvrđuju ‘podobnost računa‘, pa stoga više ‘nisu u mogućnosti podržavati račune za tvrtke s povezanim adresama‘ koje se nalaze u zemljama s FATF-ova ‘sivog popisa‘. Prvi je to konkretni primjer posljedica uvrštavanja Hrvatske na FATF-ov popis.

Pogođeno 30 tvrtki

No Gajšak nije jedini. U reakcijama na njegovu objavu javili su se još mnogi drugi osnivači hrvatskih tvrtki sa sjedištem u SAD-u koji imaju isti problem. Za sada im je, kažu, plan prijeći na usluge nekih drugih banaka.

Hrvatska je na ‘sivoj listi‘ od lipnja 2023. godine, tako da nije jasno zašto je Mercury sada povukao ovaj potez, kaže Frane Borozan, dopredsjednik CISEx-a, Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.

– Zasad nemamo saznanja koliko je točno tvrtki članica CISEx-a pogođeno i u kolikoj će to mjeri utjecati na IT sektor, no prve informacije govore da je pogođeno oko 30 poslovnih subjekata u kojima su hrvatski državljani direktori. Čini se da je trenutno samo Mercury počeo zatvarati račune klijentima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te im je dan rok od mjesec dana prije zatvaranja računa, što klijentima uzrokuje probleme. Konkretan razlog nije poznat i poduzetnici su zatražili očitovanje Mercuryja, no ne očekuju da će dobiti konkretno objašnjenje. Poduzetnici koji su pogođeni trenutno rade na prebacivanju svojih računa, a alternative koje koriste su Brex ili Transferwise – objasnio je Borozan.

Selidba u EU?

Međutim, iako klijenti Mercuryja s domicilnom adresom u Hrvatskoj imaju manje od mjesec dana da otvore račun u nekoj drugoj banci u SAD-u, to ne znači da druge banke nemaju ista pravila, napominje to Nino Strajher, vlasnik IT tvrtke Megatrend poslovna rješenja, koji kao državljanin i rezident Hrvatske potpada pod navedena ograničenja. Strajher se stoga s pravom pita trebaju li hrvatski vlasnici tvrtki sa sjedištem u SAD-u promijeniti svoje prebivalište, a time i državu u kojoj plaćaju porez?

– To nam i nije problem otkad smo u EU, ali to isto znači da se legalno selimo, tražimo adresu i prijavljujemo, recimo, u Sloveniji, Malti, Estoniji ili Njemačkoj i tamo plaćamo porez na dohodak – kaže Strajher.

Također navodi primjer kontrole o mjerama za sprječavanje pranja novca od prije dvije godine, čiji su rezultati i izvješća u najmanju ruku bili loši, te kaže da umjesto da se na tome radilo, ‘glava se zabila u pijesak i sad smo tu gdje jesmo‘.

– Praktičan zaključak poduzetnika jest da ako je nadzor bio prije dvije godine, a sada se poduzimaju aktivnosti protiv građana naše države, ako se institucije probude poslije godišnjih odmora možemo očekivati kraj potencijalnih problema za dvije, tri godine. Do tada možemo očekivati samo neugodnosti koje mogu prerasti i u osobne probleme na granicama SAD-a, a možda i više. Bojim se da će najsigurnija opcija koju treba poduzeti kako bi se uklonila ugroza poslovanja u SAD-u biti promijeniti rezidentnost. Drugim riječima, preseliti i plaćati poreze negdje drugdje – smatra Strajher.

Institucije još šute

Borozan naglašava da ‘što prije treba dobiti odgovore nadležnih institucija i saznati što čine po ovom pitanju da se zaštite hrvatski građani, ali i kako bi se spriječili dodatni problemi u poslovanju‘. Štrajher je već sam poslao upit Ministarstvu financija i Ministarstvu vanjskih poslova, ali mu se nisu javili. U jednom slučaju osobnog kontakta, svjedoči Strajher, čak su se začudili njegovom upitu.

Pojašnjenja smo kod nadležnih hrvatskih institucija potražili i mi. Iz HNB-a kažu da ne mogu komentirati postupanje stranih banaka za čiji nadzor nisu nadležni, kao što ne mogu niti ‘utjecati na postupanje stranih poslovnih banaka vezano za raskide poslovnih odnosa s hrvatskim poslovnim subjektima, već je isto u domeni njihovih poslovnih odluka‘. Isto tako, iz Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj ističu da ‘Vlada Sjedinjenih Država ne može komentirati konkretne odluke bilo kojeg privatnog pružatelja financijskih usluga‘.

Ostale odgovore objavit ćemo čim pristignu.