Direktor zagrebačke softverske tvrtke Oradian Antonio Šeparović ima jednu od najzanimljivijih poduzetničkih, ali i životnih priča vrijednih pričanja. Roditelji su mu rodom s Korčule, rođen je u Splitu, a odrastao je i djetinjstvo proveo u Južnoafričkoj Republici. Danas je oženjen i vodi financijskotehnološku tvrtku Oradian u Hrvatskoj s kojom posluje primarno na afričkom i južnoazijskom tržištu, gdje su mu klijenti banke i financijske institucije.
Za razgovor o poslovanju i životu u Africi te razlikama u odnosu na Hrvatsku uhvatili smo ga u Zagrebu, između poslovnih putovanja na Filipine i u Nigeriju, gdje su njegovi najvažniji klijenti, zbog čega na tim tržištima, kako kaže, provodi barem jedan tjedan na mjesec. Njegova je poruka jasna: nije važno gdje se nalazite u svijetu. Ako želite riješiti globalne probleme, možete ih riješiti s bilo kojega mjesta, pa tako i iz Hrvatske.
Možete li na konkretnom primjeru objasniti kako Oradian svojim softverskim rješenjima rješava probleme financijskih institucija i banaka na tržištima Afrike i jugoistočne Azije?
– To su banke koje, primjerice, trebaju sustav u koji mogu redovito uvoditi nove proizvode poput potrošačkih kredita ili kredita za mala i srednja poduzeća te širiti svoje usluge. Žele prilagoditi svoj proizvod kako bi ostale konkurentne. Dakle, brzina izvršenja iznimno je važna, za što su potrebni fleksibilni alati koje mi izrađujemo. Za to moramo razumjeti lokalno tržište i njihove potrebe, koje se razlikuju od potreba europskih banaka; za to smo se specijalizirali.
Vidimo sličnosti na mnogim tržištima, prije svege na onima u nastajanju – u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Njima treba brzo lansiranje proizvoda i da se ne moraju brinuti o infrastrukturi, neprekidnom radu sustava, sigurnosti, upravljanju podacima klijenata. Rješenje koje je Oradian uspio razviti zadovoljava potrebe različitih banaka, sve na jednoj bazi koda bez jedinstvene prilagodbe. To tvrtki omogućuje stalno ulaganje u istraživanje i razvoj, brzo i na održiv način, pri čemu se krajnja prednost vraća bankama.
Koje su najveće razlike između afričkog i južnoazijskog tržišta?
– Velika je razlika gustoća naseljenosti. Usluživat ćete više ljudi u bilo kojoj podružnici koju otvorite u Aziji nego u Africi jer je Afrika golem kontinent. Dakle, s milijardu ljudi raširenih po Africi teško je pružati usluge. Trošak postavljanja infrastrukture otprilike je jednak u cijelom svijetu, ali brzina ostvarivanja povrata investicije itekako se razlikuje u Aziji u odnosu na Afriku. U Aziji ćete uslužiti više ljudi, stoga ćete brzo ostvariti bolji povrat investicije.
To je jedan od izazova koje vidim u Africi, ali sada više ne morate premještati proizvod preko kontinenata jer možete poslovati online. Pristup tehnologiji i informacijama prava je revolucija. Sada diljem Afrike ljudi imaju dostupne financijske usluge i izvan urbanih područja. Internet omogućuje uključenost jer kad milijuni ljudi zahvaljujući njemu dobiju pristup financijskim uslugama, mogu uzeti kredit ili pokrenuti posao.
Kako ste prepoznali poslovnu priliku za pokretanje fintech startupa u Hrvatskoj?
– U Hrvatskoj imate mnogo obrazovanih ljudi, što je luksuz jer ne može svatko u svijetu ići na fakultet. Kad imate sve to znanje i znate raditi, možete ga unovčiti negdje gdje tog znanja nema. U Nigeriji nema svatko priliku ići u školu ili studirati, ali uz takvu potrebu za znanjem i vještinama tehnologija je ključna. Manjka vještina, ali ako te vještine prenesete u obliku tehnologije i riješite problem u Nigeriji, imate poslovnu priliku. Riječ je samo o osnovnoj ponudi i potražnji. Otiđite na neko mjesto, pronađite problem i ako ga možete riješiti, potencijalno imate biznis.
Nedavno ste u jednoj panel-raspravi rekli da ste u Hrvatskoj krenuli ambiciozno misleći da ćete ulaskom u EU imati lakši pristup kapitalu za svoj startup, no nije bilo tako. Koliko su se ovdje do sada promijenile prilike za takve tvrtke?
– Kad smo počinjali, nismo imali pristup rizičnom kapitalu, a trebao nam je. Banke nisu bile tu da podupru nova poduzeća i to je jedan od problema zbog kojih nije bilo ekosustava inovacija. Hvala Bogu, bilo je tvrdoglavih poduzetnika koji su počeli prije deset-petnaest godina, poput Infobipa, Bellabeata, Rimca. Ignorirali su nedostatak onoga čega nema, marljivo radili i postali uspješni. Tržištu su dokazali da se može i zato je sada mnogo više rizičnoga kapitala i stranih ulaganja u Hrvatskoj, a imate i priče o uspjehu.
Postoji temelj na kojem novi poduzetnici mogu graditi nove biznise, i to ne samo u pristupu novcu; imaju i pristup iskustvu te prve generacije poduzetnika koja je ostvarila međunarodni uspjeh. Nadam se da smo i mi u Oradianu pridonijeli tomu. Najveće su plaće u tvrtkama koje rade na međunarodnim tržištima. Dakle, ako želite dobru plaću, idite raditi u tvrtke koje rade na svjetskom tržištu. Ne samo da ćete dobiti dobru plaću već ćete također raditi na dobrim projektima i inovacijama, što rezultira rastom. I zato mislim da bi banke trebale podupirati ta poduzeća, kao i mlada.
S Šeparovićem smo razgovarali i o otpuštanjima u tehnološkom sektoru, pronalasku stručnjaka za rad u ovom području, ali i o planovima za budućnost. Cijeli intervju možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.