Godina je na izmaku, a očekivanja drugih makroekonomskih veličina približno su u skladu s ranije objavljenim Vladinim prognozama i prognozama Europske komisije. Zbog toga valja promotriti prognoze za 2025. i 2026. godinu
Tijekom protekle godine, gospodarske prognoze glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka i Europske komisije postupno su prilagođavane u skladu s objavama podataka o BDP-u od strane Državnog zavoda za statistiku. Zadnji dostupni podaci za treće tromjesečje pokazuju rast od 3,9 posto na godišnjoj razini, što je potaknulo optimističnije procjene rasta za 2024. godinu u usporedbi s početnim procjenama iz kraja prošle i sredine ove godine.
Trenutačna očekivanja EK i glavnih ekonomista (koje prikazujemo kao prosjek, tzv. HUB konsenzus) o rastu BDP-a nalaze se na 3,6 posto za 2024., a HNB očekuje 3,7 posto. To je očigledno ubrzanje u odnosu na 3,3 posto koliko je ostvareno 2023. godine. Hrvatska nastavlja rasti brže od EU i europodručja u cjelini, čije stope rasta za 2024. godinu Komisija procjenjuje na 0,9 posto odnosno 0,8 posto. Zbog velike razlike u tempu rasta logično je očekivati i nešto veću stopu inflacije. Glavni ekonomisti ju za Hrvatsku procjenjuju na 3 posto (prosjek na prosjek godine) za Hrvatsku. No, godina je na izmaku, a očekivanja drugih makroekonomskih veličina približno su u skladu s ranije objavljenim Vladinim prognozama i prognozama Europske komisije. Zbog toga je puno zanimljivije promotriti prognoze za 2025. i 2026. godinu.
2025. i 2026.: usporavanje, ali vrlo blago, zahvaljujući postupnom oporavku izvoza
Slika pokazuje sličnost prognoza vodećih ekonomista banaka i Europske komisije za 2025. i 2026. godinu, pri čemu su vodeći ekonomisti samo malo manje optimistični od EK u prognozama za 2025. I dalje se prognozira znatno brži rast od prosjeka EU, uz konvergenciju Hrvatske prema prosjeku, budući da EK u naredne dvije godine očekuje umjereni oporavak gospodarstva Europske unije po stopama od 1,5 posto odnosno 1,8 posto.
Detaljniji uvid u HUB konsenzus pokazuje da bi se glavna obilježja gospodarskog rasta ipak mogla promijeniti. Nakon brzog rasta realne osobne potrošnje po stopi od 5,3 posto u 2024. godini, 2025. i 2026. mogle bi donijeti usporavanje, uz rast osobne potrošnje po nižim stopama od 3,5 posto i 3,1 posto. Slično je s realnim bruto investicijama u fiksni kapital: nakon iznimnog rasta po stopi od 8,9 posto u 2024. godini, u sljedeće dvije godine se očekuje usporavanje na 4,3 posto odnosno 4,9 posto. Glavni razlog zbog kojeg osjetno usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija ne bi trebalo dovesti do proporcionalnog usporavanja rasta BDP-a je stabilizirajuća uloga inozemne potražnje: s 2024. godinom trebalo bi završiti razdoblje pada realne vrijednosti ukupnog izvoza (-0,3 posto 2024.) i započeti razdoblje njegova realnog rasta po stopama od 2,6 posto i 3,0 posto u sljedeće dvije godine. Takva prognoza izvoza je u skladu sa spomenutom prognozom EK o postupnom oporavku gospodarstva EU, jer ujedno znači oporavak najvažnijih hrvatskih trgovačkih partnera odakle može doći pozitivan impuls rasta inozemne potražnje.
Treba naglasiti da među glavnim ekonomistima nema značajnijih razlika u prognozama: one se za 2025. kreću u uskom rasponu od 2,9 posto kod najpesimističnijeg prognozera do 3,3 posto kod najvećeg optimista. Međutim, u pogledu prognoza za 2026. razlika je veća i kreće se od 2,6 posto do 3,5 posto.
Opća slika neposredne budućnosti koja je iscrtana ovim prognozama veoma je dobra. Očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,3 posto 2024. na 5,0 posto 2025. i 4,9 posto 2026. To znači nastavak napetosti na tržištu rada i nastavak pritisaka na rast plaća. Rast (nominalni) prosjeka za plaće bruto I očekuje se na 7,0 posto 2025. i 4,2 posto 2026., dakle iznad (prosječne) stope inflacije koja se očekuje na i dalje povišenim razinama od 2,8 posto 2025. i 2,3 posto 2026. Povišena inflacija malo iznad 2 posto nastavit će doprinositi punjenju proračuna opće države, no glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekuju malo veći deficit, visine 2,5 posto BDP-a 2025. (Vlada očekuje 2,3 posto) i 2,1 posto 2026. (Vlada očekuje 1,9 posto). Ne radi se o značajnim razlikama koje bi mogle osjetnije poremetiti očekivanu putanju javnog duga, koji u prognozama, mjereno postotkom BDP-a, nastavlja padati prema 56,8 posto na kraju 2026.
Bez osjetnog pada dugoročnih obvezničkih prinosa
U očekivanja obvezničkih prinosa ugrađeno je očekivanje nastavka pada kamatnih stopa Europske središnje banke koje vidljivo utječe na kratkoročne prinose trezorskih zapisa. Upitani u anketi na kojoj razini očekuju zaustavljanje pada glavne kamatne stope ESB-a glavni ekonomisti odgovorili su redom: 1,9 posto, 1,75-2,00 posto, do 2,0 posto, i 2,0 posto uz rizik prema dolje. Radi se o de facto istoj procjeni koja je jezično malo drugačije iskazana. Takva se očekivanja reflektiraju u očekivanom prinosu na hrvatske jednogodišnje trezorske zapise od 2,5 posto, što je niže od aktualne razine koja je iznad 3 posto. Međutim, na duljem kraju krivulje prinosa (10-godišnji prinos) u prosjeku se ne očekuju daljnje značajne korekcije prema dolje. Otud implicitno slijedi zaključak da je konvergencija dugoročnih obvezničkih prinosa do daljnjega dovršena nakon ovogodišnjeg rasta kreditnog rejtinga.
