Braća Barić: Hrvatsko svinjsko meso uvozimo jer nema dovoljno klaonica

Na 11. Danima hrvatskog pršuta, održanima potkraj travnja u Šibeniku, podijeljena su samo zlata i srebra. Kvaliteta dvanaest pršuta koji su se natjecali u završnici bila je tolika da brončana odličja nisu ni podijeljena, a naslov pobjednika ponio je dalmatinski pršut Barić tvrtke Opskrba Trade iz Splita. Pršut braće Domagoja i Ivana Barića prvi se put tako ovjenčao pobjedničkim odličjem s Dana hrvatskog pršuta, na kojima se predstavljaju samo zaštićeni domaći proizvodi. Natjecati se stoga smiju četiri vrste hrvatskih pršuta, krčki, drniški i dalmatinski, koji nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji, te istarski, koji posjeduje zaštićenu oznaku izvornosti u EU-u.

Dani pršuta održani su u ozračuju inflacije, afričke svinjske kuge te carinskog rata, koji donosi nove teškoće. Moguće je, naime, da će zbog njega pršuti iz Italije i Španjolske, glavnih zemlja u proizvodnji pršuta, ostati u Europi umjesto da se nađu na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. U tom bi se slučaju talijanski i španjolski pršuti mogli pojaviti i na hrvatskome tržištu, za koje se kod nas proizvede oko 550 tisuća komada na godinu umjesto potrebnih milijun.

Stroge provjere

Toliki raskorak nastaje zbog nedovoljne domaće proizvodnje svinjskoga mesa, koje se zato mora uvoziti, a kako je za vrhunsko meso potreban odgovarajući nadzor, nije jednostavno proizvesti dovoljno vrhunskog pršuta. Ni Barići nemaju vlastiti uzgoj svinja pa su sirovinu dosad nabavljali od više dobavljača, i to od hrvatskih mesnih industrija pa do mesa iz Mađarske i Austrije. Posljednjih godina, istaknuo je Domagoj Barić, najviše uvoze iz Mađarske zbog povoljne genetike svinja i činjenice da su 'mađarske' svinje u velikom postotku zapravo životinje uzgojene u Hrvatskoj. Točnije, zbog malih klaoničkih kapaciteta u našoj zemlji svinje se, rekao je, odvoze u Mađarsku na klanje i kao obrađeni butovi vraćaju se u Hrvatsku.

– Opskrba Trade bavi se isključivo proizvodnjom i prodajom certificiranih tradicionalnih proizvoda dalmatinskog pršuta i dalmatinske pancete, proizvodima zaštićenima na razini Europske unije. Europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla dalmatinski pršut dobio je u veljači 2016., a dalmatinska panceta 2021., kad i dalmatinska pečenica. Dodijeljena oznaka znači da se ti proizvodi proizvode prema točno specificiranim postupcima u točno navedenim područjima. Svaki od tih proizvoda ima europsku oznaku koja se nalazi uz naziv proizvoda i potvrđuje kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda priznate kvalitete. Svoj pršut prodajemo u komadu, kao rezani te u kockicama. Slično je s pancetom, koju također nudimo u tri proizvoda: kao cijelu koru, odnosno tablu, narezak i komad od oko tristo grama. U pršutoreznici nudimo također uslužno narezivanje i vakumiranje pršuta, pancete i kobasica za privatne osobe – iznosi Barić.

Kinezi na čekanju

U svoju ponudu Barići planiraju ponovno uvesti dalmatinsku pečenicu koja se kao trajni suhomesnati proizvod bez kosti proizvodi od oblikovanoga dugog leđnog mišića svinja, a dobiva se postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Trenutačno svu proizvodnju Barići stavljaju na hrvatsko tržište putem trgovačkih kuća ili tvrtkine maloprodaje u Splitu. Prije nekoliko godina suhomesnati proizvodi Barićevih ​posebno su se svidjeli kupcima iz Kine koji su se za njih jako zainteresirali. Nažalost, administrativne zapreke za izvoz u Kinu zasad su teško premostive, ali Barići prepoznaju golem potencijal tog tržišta...

Cijelu poduzetničku, ali i brojne druge zanimljive priče pročitajte u digitalnom ili fizičkom izdanju poslovnog tjednika Lider. 

';

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera

PRETPLATI SE

VEĆ SAM PRETPLATNIK