I dok smo svi mi skupa malo odmarali i više gledali u sunce i more, a manje u burze i robe, tržište nije mirovalo. Dapače, generalno je na robnim i financijskim burzama bilo vrlo volatilno i burno proteklih tjedana. Vidjeli smo koliko su zapravo tržišta napeta i kako samo jedna vijest ili jedan statistički podatak mogu uzdrmati sva tržišta. Ipak, kako je sve brzo nastalo, tako se i sve brzo primirilo. No, to ne znači da su naši već dobro poznati rizici nestali. Geopolitika, sukob G7 vs. BRICS, inflacija, monetarne politike i kamatne stope, recesija, FIAT valute i zlato, nafta i energenti općenito... Sve je i dalje tu, samo se fokus izmjenjuje iz tjedna u tjedan.
Što nam donosi ovaj tjedan?
Svakako će tržište najveći fokus staviti na zapisnik sa zadnjeg sastanka FED-a koji će postati dostupan svima. Traži se ona jedna riječ ili fraza između redaka koja bi potvrdila ono što tržište već duže vrijeme želi čuti – da će FED početi spuštati kamatne stope već od rujna. U tom kontekstu će se i pratiti govor Jeromea Powella u petak, gdje tržišta očekuju da čuju naznake smanjenja stope za 0,25 postotnih poena u rujnu.
Prošloga su tjedna cijene dionica snažno porasle jer su podaci o popuštanju inflacije u SAD-u učvrstili uvjerenje ulagača da će FED u rujnu smanjiti kamatne stope. Vjeruje se da će i mnoge druge središnje banke u svijetu početi popuštati monetarnu politiku jer inflacija posustaje. Tako se ovoga tjedna očekuje smanjenje kamata švedske središnje banke, možda i za 0,5 postotnih bodova, a sjednicu će održati i čelnici južnokorejske središnje banke.
Kao i uvijek, smjer FED-a značajno će utjecati na rizičnu imovinu i tržišta roba denominirana u dolarima. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala. Dolarov indeks na početku novog tjedna kreće se iznad razine od 102 boda. Pritom je tečaj dolara prema euru došao na razinu 1,1040, što je blizu najviše razine u ovoj godini.
Teret duga sve veći
Stanje globalnog duga doseglo je novi rekord u prvom tromjesečju 2024., porasavši za 1,3 trilijuna dolara u samo tri mjeseca. Ova bujica zajmova raširen je trend u gospodarstvima. Dok su SAD i Japan dali najveći doprinos među naprednim gospodarstvima, Kina, Indija i Meksiko ostvarili su najveći udio na tržištima u razvoju. Sveukupno, globalni omjer duga i BDP-a dosegao je 333 posto, dok se viši troškovi financiranja i sve veći teret duga i dalje gomilaju. Kako mogu restrukturirati dug? Da obezvrijede FIAT novac, njegovu kupovnu moć, a time obezvrijede vrijednost duga. Dok FIAT valute tonu, zlato je dosegnulo novu najvišu vrijednost svih vremena, evo nas iznad 2500 $/oz.
Cijena nafte kreće se od 75 do 85 dolara po barelu
Cijene nafte prošloga su tjedna ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni tjedan. Glavno je pitanje što će biti s potražnjom u budućnosti i koliko smo udaljeni od globalne recesije. Zbog svega toga, novi tjedan počinjemo u crvenom, s terminskom cijenom nafte Brent oko razine od 79 $/bbl, a nafte WTI na razini oko 76 $/bbl. Zadnjih nekoliko mjeseci, cijena nafte Brent kreće se unutar raspona od 75 i 85 $/bbl. Ovisno o geopolitičkom riziku, makroekonomskom okruženju ili entuzijazmu/pesimizmu na strani proizvodnje/potražnje, tako se i cijena kreće unutar tog raspona.
Nedavni rast sirove nafte zaustavljen je jer su strahovi od osvetničkog napada Irana na Izrael oslabili, što je dovelo da pada premije na rizik. Iran je krajem prošlog mjeseca najavio žestok odgovor na ubojstvo vođe Hamasa. No, strahovanja od eskalacije sukoba na Bliskom istoku, a time i poremećaja u opskrbi naftom ponešto su splasnula.
Cijene nafte također je zakočila smanjena procjena potražnje za 2025., koju je objavila Međunarodna agencija za energiju, prvenstveno zbog slabosti kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu. Iz sličnih je razloga nedavno i OPEC smanjio procjenu potražnje za 2024. godinu. S druge strane, podršku cijenama pruža nada ulagača da će američki FED uskoro smanjiti kamatne stope jer svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u popušta, a to bi trebalo potaknuti potražnju.
Još uvijek vlada ugljen
Svijet nikada nije potrošio toliko ugljena kao ove godine. U zapadnom svijetu ugljen je prošlo vrijeme. Većina Europljana i Amerikanaca u dobi od 65 godina i mlađih nikada nije imala izravan kontakt s tom robom. Međutim, u Aziji je potpuno drugačija situacija. Tamo ugljen još uvijek vlada. U Kini, U Indiji i mnogim drugim regionalnim elektranama, ugljen je i dalje prisutan u svakodnevnom životu mnogih, kao i tamo gdje su elektrane na ugljen glavni izvor električne energije. Prošle godine Azija je bila odgovorna za 82 posto globalne potrošnje ugljena, od toga samo Kina 56 posto. Unatoč ogromnoj važnosti za globalno gospodarstvo i klimatske promjene, ugljen nije toliko istaknut u raspravama koliko bi trebao biti. Na energetskim konferencijama malo ga tko i spominje, tek tu i tamo. Generalno više se priča i raspravlja o zabrani plastičnih slamki nego o ugljenu. Napredak u smanjenju potražnje uvelike je preuveličan, a govorenje o imaginarnom napretku u smanjenju potražnje za ugljenom samo će učiniti energetsku tranziciju težom.
Tržište plina se stabilizira
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF zadržale su se ispod 40 €/MWh dok ruski plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu, ublažavajući nedavne pritiske na cijene. Ranije ovog mjeseca, geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i u istočnoj Europi dovele su cijene do najvišeg nivoa u zadnjih osam mjeseci. Uz smanjenje rizika i rast cijena od 9 posto od početka kolovoza, tržište se stabilizira. Europa također ima koristi od velikih zaliha plina i pouzdane norveške opskrbe, iako je industrijska potražnja i dalje slaba. Unatoč tome, zabrinutost oko Bliskog istoka još uvijek zadržava određenu premiju rizika na tržištu. SAD je najveći dobavljač tekućeg prirodnog plina (LNG) u EU od početka rata u Ukrajini. Prije uništenja plinovoda Sjeverni tok, Rusija je opskrbljivala 45 posto plina u EU.
Cijene agri roba padaju
Generalno, prošlog tjedna su sve važnije robe izgubile na vrijednosti. Ipak, ne treba zaboraviti da su fondovi ponovno izgradili ogromnu short poziciju, procjena je oko 65 milijuna tona raznih roba. Cijene kukuruza i soje u SAD-u su na novom trogodišnjem minimumu. Cijene agri roba općenito padaju zbog sjajnog ljetnog vremena u SAD-u gdje se očekuju rekordni urodi s rekordnim prinosima, slabe potražnje i sezonskog pada cijena. Sve to unatoč tome što je situacija u Europi potpuno drugačija.
Gledajući CBOT, od početka ove godine terminska cijena kukuruza je u padu 12 posto, pšenice 16 posto, a soje čak 25 posto. Robna tržišta su igra s nultom sumom. Kada cijene padnu, to je dobra vijest za potrošače i središnje banke, ali loša vijest za poljoprivrednike koji se već bore s inflatornim pritiscima i rekordno visokim poljoprivrednim troškovima. Gledajući unaprijed, vidjet ćemo hoće li prognoze za kasni kolovoz (vruće/suho), nove procjene prinosa nakon ProFarmerovog obilaska usjeva i/ili bullish makro okruženje moći vratiti malo života na ova depresivna tržišta.
Kina dosegla vrhunac potražnje za čelikom
Nafta, bakar, soja i nekolicina drugih roba monopolizirali su pozornost - ali od svih roba, željezna ruda najviše je profitirala od kineskoga gospodarskog procvata u posljednjih 25 godina. I sada je gotovo: najveći robni bum do sada u 21. stoljeću je završio. Kina ga je napuhala i Kina ga također obara. Cijena crvenkaste prljavštine, koja se pretvara u čelik unutar visokih peći, pala je već ispod 100 $/t, što je pad od 55 posto u odnosu na najvišu vrijednost svih vremena od gotovo 220 $/t postavljenu 2021. Osim toga, perspektiva izgleda tmurno kako kineska potražnja za čelikom doseže zenit. Sada postaje jasno da je Kina dosegla vrhunac potražnje za čelikom negdje između 2020. i početkom ove godine. Razlog? Pomak u svom gospodarskom modelu prema uslugama i dalje od velikih ulaganja i stambene izgradnje.
Tijekom prijašnjih padova, Peking je spasio svoje gospodarstvo (a time i sektore željezne rude i čelika) prepustivši se dugovima potaknutoj izgradnji. Malo je vjerojatno da će Kina to učiniti ovaj put. Danas su prognoze za oporavak sektora ne baš optimistične. Kina danas proizvodi više od polovice svjetskog čelika i ono što se tamo događa iznimno je važno. Druge nacije mogu preuzeti ulogu pokretača potražnje za čelikom, a Indija je najočitiji kandidat. Nažalost za globalno pomorsko tržište željezne rude, Indija ima goleme domaće izvore rude i vjerojatno će to činiti bez uvoza u godinama koje dolaze.
Kriza u Kini ne znači da će tržište željezne rude i čelika doživjeti potpuni kolaps. Kineska potrošnja čelika ostat će na značajnom nivou u godinama koje dolaze. Peking možda neće graditi toliko kuća kao u prošlosti, stoga se smanjuje potražnja za takozvanim ‘dugim čelikom‘, odnosno gredama, šipkama i sličnim stvarima. Ali će trebati mnogo čelika za proizvodnju stvari koje njezini potrošači žele. To je takozvani ‘ravni čelik‘ koji se koristi za nove automobile, hladnjake i ostalo.
Usporavanje u Kini dolazi kada nova generacija velikih, jeftinih rudnika u Australiji i Africi počinje s proizvodnjom. Ta je kombinacija problem jer znači da bi tržište željezne rude, već preopskrbljeno u prvoj polovici ove godine, ostalo u suficitu 2025., 2026., 2027., a vjerojatno i 2028. godine.