20. Konferencija o nabavi. Irena Sekirica
Sekirica otkriva kako DT gradi otpornost kroz AI alate, nove ugovorne klauzule i suradnju s globalnim dobavljačima
Na poslove Deutsche Telekoma reflektira se puno toga: ratovi, klimatske promjene, tehnološki nacionalizam gdje Europa, kao i druge zemlje svijeta grade svoje utvrde, pogotovo kad je riječ o povjerljivim podacima, istaknula je Irena Sekirica, potpredsjednica za ICT nabavu u DT-u, održavši u nastavku 20. Liderove konferencije o nabavi predavanje na temu: 'Od reaktivnog do otpornog: Kako nabava u toj kompaniji upravlja rizicima u svijetu punom neizvjesnosti'.
Sudionicima je pričala o iskustvima nabave u DT-u, kompaniji koja ostvaruje 100 milijardi eura godišnjeg prihoda, ima 300 milijuna korisnika i 200 tisuća zaposlenih. DT je najveći europski brend, svjetski telekom brend i 9. globalni brend pa je iskustvo nabave u toj kompaniji izuzetno dragocjeno.
Globalna volatilnost očituje se na zabrane uvoza, razne tarife itd.. Primjerice, ispričala je, nakon zatvaranja tvornica u Kini svi su počeli nabavljati rutere.
- Intenzivirali smo kolaboraciju s Ciscom, definirali smo tko su kategorije korisnika, koliko komada naručiti… kako bi Cisco mogao na vrijeme isporučiti rutere. Također smo se okrenuli prodaji kako bismo njezine aktivnosti uskladili s nabavom, odnosno definirali smo koje rutere trebamo, kada ih nabaviti i isporučiti. Dakle, suradnja unutar kompanije i sa Ciscom je intenzivirana – rekla je Sekirica.
Kad je riječ o geopolitičkim konfliktima i tehnološkom nacionalizmu, trenutačno Europa mora pažljivo slušati ono što kaže Amerika jer se ne može sama braniti od Rusije. - No Amerika ne želi Kinu, pa tako ni Europa, a to znači da se ne može imati puno Huaweija u mreži. Činjenica je pak, da Huawei ulaže 20 posto prihoda u istraživanje i razvoj. Nitko toliko ne ulaže! Zato je pitanje koje su nam alternative, kao i to koliko su one dobre u kontekstu inovacije i cijene koju isporučuje Huawei - rekla je Sekirica.
Drugi aspekt geopolitičkih konflikata su potencijalni ratovi, poput onog Kine i Tajvana, a čipovi su neophodni. Tajvan proizvodi 70 posto globalnih čipova, a dogodi li se rat, svijet će imati problem.
- U DT-u smo radili na simulacijama, koliko moramo uvijek imati u skladištu rezervnih dijelova, radili smo s dobavljačima, korigirali smo ugovore. Većina globalnih kompanija osnažila je svoje distributivne centre u Europi. Što se tiče aktualnog rata između Rusije i Ukrajine, najviše nas je pogodilo, u moru velikih tehnoloških inovacija – nedostatak drva – za stupove za našu infrastrukturu. Većina drva dolazi iz Ukrajine i to smo shvatili kad je rat krenuo – ispričala je Sekirica.
DT ima 20 tisuća dobavljača i s njima se radilo kako bi se uvele dodatne ugovorne klauzule.
- Teško da će sutra sve biti dostupno pa je time opsjednutost nabave da riješi potencijalne probleme razumljiva. Treba graditi alternative – rekla je Sekirica.
Alan Štefanac iz Deloitte održao je predavanje na temu 'Navigiranje kroz globalne izazove u nabavi'. Rekao je da u kontekstu globalnih zbivanja brzo i jeftino ne može biti ujedno i kvalitetno, dakle treba strategija nabave. Tehnologije omogućuju brzu informaciju, no pitanje je mogu li ih kompanije sintetizirati i pravovremeno odgovoriti.
AI je sveprisutan, a prema istraživanju osjeti se razlika u pristupu AI-ju između onih kompanija koje su već prošle neke faze digitalizacije i onih koje se na to pripremaju. Jedan od najvećih kočničara u korištenju AI alata je strah od njezine primjene. Manje straha imaju one kompanije koje su već znatno ulagale u digitalizaciju. AI alat, kao i sama digitalizacija, itekako mogu pomoći u skraćivanju procesa u nabavi i uštedi vremena kako bi se analizirali svi procesi.
