Dionica Žita ima jedan snažan adut u odnosu na konkurenciju

Službena potvrda već drugog izlaska na Zagrebačku burzu ove godine otkrila je financijsku krvnu sliku osječke poljoprivredno-prehrambene kompanije Žito, ali i jedan njezin bitan adut u odnosu na konkurenciju. Početkom tjedna, najavljujući početnu javnu ponudu dionica (IPO) Žito Grupa je objavila kako je prošle godine ostvarila prihode od 335 milijuna eura, uz rekordnu normaliziranu razinu operativne dobiti (EBITDA) od 66,3 milijuna eura.

Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija). Kompanija je pri tome ostvarila EBITDA maržu od 19,8 posto.

Gdje stoji konkurencija?

Upravo ovaj podatak o profitabilnosti iskazan EBITDA maržom znatno odskače od drugih velikih kompanija u domaćem poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Prvi konkurent, koprivnička Podravka, na razini grupe prošle je godine ostvarila normaliziranu EBITDA maržu od 15,2 posto, uz operativnu dobit od 116,8 milijuna eura, stoji u konsolidiranom godišnjem izvješću.

Kako to izvješće obuhvaća i farmaceutsko poslovanje koprivničke kompanije, podatak o profitabilnosti Podravkinog prehrambenog segmenta poslovanja otkriva da je EBITDA marža iznosila 11,9 posto. Valja naglasiti kako je Podravka prošle godine ostvarila rast marže, u prehrambenom segmentu za 245 baznih bodova, a na razini Grupe od 236 baznih bodova.

Rast normalizirane operativne dobiti prije amortizacije (EBITDA) Podravka je ostvarila uslijed rasta prihoda od prodaje i više bruto dobiti, a unatoč rastu troškova radne snage za 16,3 milijuna eura, odnosno 13 posto. Atlantic je na razini grupe ostvario prošle godine rast normalizirane EBITDA marže za devet baznih bodova koja je tako dosegla devet posto. ​Atlantic je prošlu godinu zaključio i sa normaliziranom operativnom dobiti od 91 milijun eura što je deset posto više nego godinu ranije. Ako se isključi utjecaj preuzimanja tvrtke Strauss Adriatic, Atlantic je zabilježio rast normalizirane EBITDA od 11,7 posto.

Mlinarsko-pekarsko-trgovačka kompanija Čakovečki mlinovi prošle je godine ostvarila normaliziranu EBUTDA od 15 milijuna što je četiri posto manje nego godinu ranije. U skladu s time, EBITDA marža spustila se sa osam posto na 2023. na lanjskih 7,4 posto, znatno manje od Žita. Financijski analitičari navode kako tajna ovolike profitabilnosti Žita leži u poslovnom modelu slavonske kompanije.

Naime, poslovanje uključuje četiri ključne djelatnosti: ratarstvo, stočarstvo, industriju i trgovinu te kooperante. Grupa upravlja s ukupno 17.800 hektara obradive zemlje, što je čini jednim od najvećih u Hrvatskoj. Poljoprivredne proizvode Žito otkupljuje s dodatnih 60 tisuća hektara, a koje obrađuje 3000 kooperanata. Na domaćem tržištu, Žito je najveći proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja.

Prinos viši od prosjeka

Poslovni model Žito Grupe u vlasništvu Marka Pipunića zasniva se na vertikalno integriranoj prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, koji sam po sebi povezuje proizvodne procese te osigurava praćenje i kontrolu čitave proizvodnje, što, uz primjenu takozvane precizne poljoprivrede te ulaganjem u najsuvremeniju poljoprivrednu mehanizaciju i tehnologiju, donosi visoke prinose kompaniji, pojašnjava Magdalena Bašić, starija financijska analitičarka Erste banke.

- Žito ostvaruje prinose više od hrvatskog prosjeka te prosjeka EU, te u konačnici rezultira rastućom i visokom profitabilnošću, višom od prosjeka industrije, ali i ostalih prehrambenih i poljoprivrednih kompanija – naglašava Bašić.

Kako dodaje, poljoprivredna proizvodnja sama po sebi nosi više marže od industrijske prehrambene proizvodnje, kakvu imaju druge na burzi izlistane prehrambene kompanije poput Atlantic Grupe i Čakovečkih mlinova, te kakvu je imala Podravka do početka ove godine, prije nego što je preuzela poljoprivredno poslovanje Fortenova Grupe.

- Također, dobro diversificirana struktura prihoda i EBITDA omogućuje Žito Grupi veću otpornost na tržišne fluktuacije pojedinih segmenata. Više od 85 posto prihoda Čakovečkih mlinova dolazi iz Trgovine, koja je manje profitabilna od prehrane i nije usporediva sa Žitom, a uz to prehrambeni segment Čakovečkih mlinova, posebice mlinarstvo, suočava se s nižim prodajnim cijenama uslijed niskih cijena žitarica, ali i državnim mjerama kontrole cijena kojima se ograničavaju cijene pojedinih proizvoda.

Marko Pipunić, Žito grupa

Žito Grupa je sredinom 2024. godine prodala svoj manje profitabilan mlinarski dio poslovanja Granoliu, te pšenicu koju je prije jednim dijelom koristilo za internu proizvodnju brašna sada prodaje i ostvaruje dodatni prihod. Atlantic Grupa se, s druge strane, trenutno suočava s rekordno visokim cijenama sirove kave i kakaa, svoja dva pojedinačno najznačajnija inputa – ističe Bašić.

Čeka se prospekt

Na uteg skupih sirovina osvrnuo se i Atlantic u godišnjem izvješću. Početkom 2024. cijena Arabika kave bila je oko 180 centi po funti, a na kraju godine dosegla je razinu od 330 centi po funti. Slično kretanje zabilježila je i cijena Robuste koja je s 3000 dolara po toni skočila na rekordnu cijenu od 5600 dolara po toni.

Cijena kakaa na početku prošle godine iznosila je oko 4200 dolara po toni dok je na kraju godine dosegnula razinu od preko 11.400 dolara po toni. Skupa kava i kakao tako su Atlanticu donijeli dodatni trošak od 22,6 milijuna eura.

Više detalja o poslovanju Žita otkrit će objava prospekta javne ponude i uvrštenja dionica koja se očekuje tijekom ovoga mjeseca. Razdoblje upisa u sklopu ponude dionica planirano je za lipanj i srpanj.

U svakom slučaju, na Zagrebačku burzu dolazi zanimljiva dionica.