Energetske krize su pokazale: INA je stup otpornosti i transformacije

U još jednoj godini obilježenom globalnom nesigurnošću, popriličnim geopolitičkim promjenama i nejasnom makroekonomskom slikom, INA je ostala najveća hrvatska kompanija i temelj otpornosti energetskog sustava. U izazovnim vremenima, prilagodba na nove tržišne uvjete nije samo pitanje prilike već strateški imperativ. INA je svjesna izazova koji su na horizontu te u poslovanju primjenjuje važne lekcije naučene tijekom nedavnih energetskih kriza, koje su još jednom pokazale koliko je važno hodati putem između otpornosti i transformacije, uzdajući se u vlastite resurse. Svakodnevno, INA osigurava opskrbu naftom i plinom, pokriva potrebe za gorivima, uz konstantno unaprjeđenje maloprodajnih lokacija, koja više nisu samo tradicionalne benzinske crpke već su prepoznate kao mjesta za ugodan odmor i opskrbu na kratkim i dugim putovanjima, što predstavlja biznis budućnosti. Paralelno, uz sve navedeno, kompanija gradi održivu budućnost.  

Nakon stabilne 2024. godine, u kojoj je neto prihod od prodaje iznosio 3,88 milijardi eura, CCS EBITDA-a bez jednokratnih stavki 469 milijuna eura uz ulaganja od čak 292,2 milijuna eura, snažne poslovne rezultate INA nastavlja bilježiti i u ovoj godini. U prvih šest mjeseci 2025. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki dosegnula je 188 milijuna eura, što predstavlja rast od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je neto dobit porasla za 21 posto i iznosila 54 milijuna eura. Takav rezultat potvrda je otpornosti i sposobnosti prilagodbe na dinamično tržišno okruženje. Ključni faktori koji su doprinijeli snažnom prvom polugodištu 2025. bili su povoljno cjenovno okruženje prirodnog plina, veći volumeni prodaje u maloprodaji te kontinuirani rast segmenta ne-goriva.

Istraživanje i proizvodnja - razvoj domaćih resursa

Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina (IPNP) u prvoj polovici 2025. ostvarila je EBITDA-u od 148 milijuna eura. IPNP nastavlja ulagati u projekte koji osnažuju domaću proizvodnju i dugoročnu energetsku sigurnost.

Na istražnom prostoru Drava-03 potvrđeno je novo ležište plina na bušotini Obradovci-5, s inicijalnim resursima procijenjenim između 120 i 150 milijuna kubičnih metara plina. Nakon analize komercijalnosti, bušotina će biti privedena proizvodnji do kraja 2028. godine.

Prva faza istraživanja u kopnenom bloku SAVA-07, gdje je INA partner s Vermilionom, pokazala je izniman uspjeh, uz otkrića ugljikovodika na četiri bušotine. U srpnju ove godine započela je nova proizvodnja plina na eksploatacijskom polju Jamarice, zahvaljujući brzoj i učinkovitoj realizaciji projekta bušotine Jamarice-183 koja proizvodi 33.500 kubičnih metara plina dnevno. U okviru strategije jačanja domaće proizvodnje u podmorju, INA i Energean započeli su ulaganja u razradu plinskog polja Irena u sjevernom Jadranu, koje je dio istražnog bloka Izabela.

Rafinerije i marketing - modernizacija i održiva goriva

Poslovanje Rafinerija i marketinga zabilježilo je u prvom polugodištu 2025. snažne rezultate zahvaljujući rastu prodaje i kontinuiranom povećanju marži u segmentu ne-goriva. CCS EBITDA iznosila je 64 milijuna eura, dok je pojednostavljeni slobodni novčani tok pozitivan i dosegnuo je 17 milijuna eura.

Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 97 posto dovršenosti, a modernizacija postrojenja omogućit će preradu teških ostataka i proizvodnju više dizela, nakon što završi zahtjevan proces pokretanja novog postrojenja u probni rad. Istaknuti treba da je INA ovog ljeta po prvi put proizvela održivo zrakoplovno gorivo (SAF) te obnovljivi dizel HVO, čime se dodatno smanjuje ugljični otisak i osigurava usklađenost s europskim propisima o dekarbonizaciji prometa.

Kako bi se doprinijelo zaštiti okoliša i trajno riješio problem povijesnog onečišćenja, započet je projekt izgradnje hidrauličke barijere ispod Rafinerije nafte Rijeka. Projekt, vrijedan šest milijuna eura, provodi se u tri faze tijekom dvije godine, a završetak se očekuje u prvoj polovici 2027. godine. Hidraulička barijera omogućuje kontrolirano prikupljanje tekućina i sprječava prodor u more, čime se značajno doprinosi zaštiti okoliša.

Maloprodaja - rast i inovativni koncepti

Maloprodajna mreža nastavila je bilježiti pozitivne trendove, uz povećanu potražnju tijekom turističke sezone. Segment ne-goriva bilježi kontinuirani rast, a modernizacija lokacija i širenje gastro koncepta Fresh Corner podižu standarde korisničkog iskustva i doprinose diverzifikaciji prihoda. Kroz INA Loyalty program, koji broji gotovo 800.000 članova, svakoga se tjedna zaprimi oko 20.000 povratnih informacija. Upravo ti uvidi pomažu i Ini i Fresh Corneru da se stalno razvijaju i prilagođavaju potrebama kupaca. Ove će se godine dodatno modernizirati više desetaka maloprodajnih mjesta, proširiti gastro ponuda i osigurati da svaka lokacija bude još ugodnija za naše kupce.

Odluka Vlade o ukidanju regulacije maloprodajnih cijena goriva predstavlja važan korak prema tržišno-orijentiranom poslovnom okruženju. Tržište se pokazalo kao dobar regulator osobito zbog činjenice da su maloprodajne cijene goriva sada niže nego u posljednjih godinu dana regulacije.   

Inin Zeleni portfelj

U skladu sa svojim dugoročnim razvojnim smjernicama, INA u sljedećih nekoliko godina planira ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u iznosu većem od nekoliko desetaka milijuna eura. Napredak u razvoju sunčanih elektrana ostvaren je s realizacijom dvije važne investicije – SE Virje i SE Sisak, koje zajedno godišnje proizvode 16 GWh električne energije. U planu su sunčane elektrane na još dvije lokacije: Banova Jaruga i Kostrena s ukupno više od 57 MW instalirane snage.  

U portfelju je i izgradnja postrojenja za zeleni vodik, prvog takvog u Hrvatskoj, koji podrazumijeva sunčanu elektranu u sklopu Rafinerije nafte Rijeka (12,9 MW), koja će služiti za elektrolizu. Istovremeno, razvija se i projekt postrojenja za proizvodnju biometana u Sisku, koje bi za proizvodnju trebalo koristiti poljoprivredne ostatke i biorazgradivi otpad.

Održivost - prilike, ali i veliki rizici

INA potencijal ispituje i u geotermalnoj energiji na istražnim blokovima Leščan i Međimurje. Inin cilj je pronaći izvore geotermalne vode koji imaju dovoljan gradijent za proizvodnju električne energije. Kasnije je moguće razvijanje geotermalnih projekata i u drugim smjerovima, npr. preostala toplinska energija dobivena iz geotermalne vode u sekundarnom procesu može se koristiti u svrhu grijanja stambenih prostora, staklenika te za industrijsku uporabu.

S više od 60 godina iskustva u bušenju i upravljanju bušotinama u Hrvatskoj i svijetu, stručnjaci u Ini i Croscu posjeduju veliko znanje koje mogu primijeniti u razvoju geotermalnih projekata, kako Ininih, tako i onih na koncesijama drugih investitora. Treba spomenuti da su geotermalna bušenja skuplja i rizičnija od onih u tradicionalnoj proizvodnji nafte i plina što podrazumijevaju znatna ulaganja te potporu države u sklopu poticaja za razvoj zelenih energija.

Za sve investicije u obnovljive izvore energije ključan je poticajan i predvidljiv regulatorni okvir u kojem su svi troškovi investicija poznati unaprijed, zatim mogućnosti sufinanciranja iz EU i nacionalnih fondova te brzina izdavanja potrebnih dozvola. INA u realizaciji svojih projekata prepoznaje značajan prostor za unaprjeđenje osobito u pogledu vremenskih okvira. Trenutačno, prosječno trajanje implementacije projekata prelazi pet godina, a naš je cilj skratiti te procese što nije moguće bez povoljnije gospodarske klime i poticajnog okruženja.

U 2026. godini INA nastavlja graditi na postignutim rezultatima, a ambicija ostaje ista – ostati temelj energetskog sustava u vremenima globalnih izazova.