
piše: Vali Marszalek, Forvis Mazars
Europska komisija predstavila je 26. veljače prvi Omnibus paket ili paket prijedloga za pojednostavljenje pravila EU-a u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (CSRD i Uredba o taksonomiji), dubinske analize održivosti poduzeća (CSDDD) i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Ovi prijedlozi imaju za cilj doprinijeti smanjenju administrativnih opterećenja za 25 posto (i najmanje 35 posto za mala i srednja poduzeća) do kraja ovog mandata Europske komisije, tj. do 2029.
Ali vratimo se malo unazad. Krajem 2019. godine, Europska komisija pod prvim mandatom Ursule von der Leyen predstavila je Green Deal ili europski zeleni plan s ciljem stvaranja čišće, zdravije i klimatski neutralne Europe. Ovaj je plan pokrenuo lavinu regulatornih inicijativa, uključujući one koje se tiču korporativnog izvještavanja o održivosti. Tako je već 2020. donesena EU Taksonomija, 2022. CSRD, a 2024. je usvojena i CSDDD direktiva. Sada je Green Deal zamijenjen novim planom, Clean Industrial Deal, a predložene su i promjene vezano za sve tri spomenute regulative. Ovdje ćemo kratko predstaviti promjene koje se predlažu vezano za CSRD.
Promjene predviđene prvim Omnibus paketom u odnosu na CSRD predlažu se kroz usvajanje dviju novih direktiva. Prva je "Stop-the-Clock" Direktiva koja ima za cilj odgoditi obveze izvještavanja za tvrtke iz "drugog" i "trećeg vala" za dvije godine. Tvrtke koje bi trebale prvi put izvijestiti prema CSRD 2026. tj. 2027. godine usvajanjem ove direktive dobile bi dvije godine odgode kako bi se izbjeglo da ove tvrtke zbog zakonske obaveze ispunjavaju zahtjeve izvještavanja koji bi mogli biti izmijenjeni usvajanjem druge direktive.
Ta druga direktiva je tzv. "Content" Direktiva koja ima za cilj prilagoditi CSRD kako bi se smanjilo opterećenje za poduzeća. Ovim se prijedlogom ulazi u sam sadržaj CSRD-a te se predlaže smanjenje opsega a time i broja obveznika izvještavanja, pojednostavljenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), uključujući i odustajanje od sektorski specifičnih standarda, te otklanjanje mogućnosti prelaska revizije izvještaja s ograničenog na razumno uvjerenje.
Za trenutno važeću CSRD direktivu i posebno njezin prijenos u nacionalno zakonodavstvo pa tako i u hrvatski Zakon o računovodstvu, to znači da usvajanjem "Stop-the-Clock" direktive poduzeća koja se ne nalaze među onima koji upravo rade na objavi svojih prvih izvještaja prema CSRD, neće ni morati izvijestiti prije 2028, a u međuvremenu, ovisno u kojem obliku će se usvojiti i prenijeti "Content" direktiva, vjerojatno će ispasti kompletno iz zakonske obaveze izvještavanja. Time bi se broj poduzeća obveznika izvještavanja prema CSRD za oko 80 posto.
Na početku procesa
Potrebno je ipak napomenuti da će ove direktive stupiti na snagu tek nakon što Europski parlament i Vijeće postignu dogovor o prijedlozima i nakon njihove objave u Službenom listu Europske unije (OJEU). Nakon toga, države članice morat će usvojiti ove odredbe transponiranjem direktiva u nacionalno zakonodavstvo.
Europska komisija je za "Stop-the-Clock" direktivu predvidjela ubrzani postupak s ciljem da se tekst usvoji i prenese u nacionalno zakonodavstvo do 31. prosinca 2025. godine. "Content" direktiva slijedit će normalan zakonodavni postupak koji bi mogao potrajati najmanje 9 mjeseci prije usvajanja i objave u Službenom listu EU (OJEU). Države članice tada bi imale 12 mjeseci da prenesu usvojene odredbe u svoje nacionalno pravo.
Što se tiče Taksonomije EU, prvi Omnibus paket sadrži nacrt Delegiranog akta koji predlaže izmjene i dopune postojeće regulative. Nakon formalnog usvajanja, delegirani akt bit će podnesen Europskom parlamentu i Vijeću na pregled (što obično traje dva mjeseca) prije nego što postane primjenjiv. Revidirani delegirani akt primjenjivao bi se tada od 1. siječnja 2026. (za fiskalnu godinu 2025.).
Stoga, iako je ovaj prvi Omnibus paket pokrenuo lavinu rasprava i špekulacija pa i ishitrenih zaključaka, važno je prije svega napomenuti da smo tek na početku zakonodavnog procesa EU-a. Na tom putu također nisu isključene moguće dodatne izmjene do konačnog usvajanja.
Ako uzmemo u obzir da je do sada 19 država članica prenijelo CSRD u nacionalno zakonodavstvo, to za sva poduzeća obuhvaćena trenutnom direktivom znači da se, osim ako nacionalne vlade ili regulatori ne navedu drugačije, moraju uskladiti sa svim postojećim nacionalnim zakonima do usvajanja i prijenosa dvije gore navedene predložene direktive. Osim toga, sedam preostalih država članica tek treba transponirati CSRD.
Neosporno je da bi ovi prvi prijedlozi Omnibusa mogli označiti značajan pomak u izvještavanju o korporativnoj održivosti, uvodeći nove pragove, vremenske okvire i standarde koji će utjecati na poslovanje svih poduzeća u svim sektorima. Na Liderovoj konferenciji ESG – Održiva budućnost saznat ćete koje se sve izmjene predlažu za CSRD i ESRS, EU Taksonomiju i CSDDD, te kako navigirati u budućnost izvještavanja o održivosti.
Prijave i više detalja o programu konferencije ESG – Održiva budućnost nalaze se na linku.